Na hiljade ljudi u Sidneju doživelo je jedinstveno iskustvo čekajući u redovima kako bi se susreli sa neobičnim cvetom poznatim kao „cvet leš“. Ova retka biljka, čije je naučno ime Amorphophallus titanum, procvetala je prvi put nakon sedam godina, što je izazvalo veliku pažnju posetilaca u Kraljevskoj botaničkoj bašti Sidneja.
Cvet leš poznat je po svom specifičnom i neprijatnom mirisu koji se širi prilikom cvetanja. Mnogi ga opisuju kao smrad trulog mesa, dok drugi tvrde da podseća na pokvarenu hranu ili prljave čarape. U svetu postoji samo oko hiljadu primeraka ove biljke, a ovaj u Sidneju privukao je čak 20 hiljada posetilaca, koji su jedva čekali trenutak cvetanja. Kada je cvet primećen u decembru, imao je visinu od 25 cm, a do trenutka cvetanja narastao je na 1,6 metara, čime je još više fascinirao prisutne.
Jedinstvene dimenzije cveta učinile su ga spektakularnim prizorom, a posebnu atmosferu u botaničkoj bašti upotpunili su ljubičasta zavesa i magla iz ovlaživača vazduha. Posetioci su ovom cvetu dali simpatičan nadimak „Putricia“, spajajući reč „putrid“ (trulež) sa imenom Patricia, a njegova slava brzo se proširila na društvenim mrežama.
Kraljevska botanička bašta postavila je prenos uživo koji je privukao skoro milion pregleda pre cvetanja. Dok su posetioci dolazili kako bi slikali cvet i udahnuli njegov specifičan miris, osoblje se pripremalo za moguće neželjene reakcije. „Razmišljali smo da postavimo kese za povraćanje, ali smo ipak odlučili da to nije potrebno“, izjavila je Sofi Danijel, predstavnica botaničke bašte.
Cvet leš cveta samo jedan do tri dana, i to nakon godina čekanja. Potiče sa indonežanskog ostrva Sumatra i nalazi se na listi ugroženih biljaka Međunarodne unije za zaštitu prirode. Svaki primerak koji uspe da procveta predstavlja važan korak ka očuvanju ove spektakularne, ali ugrožene vrste.
Interesovanje za cvet leš nije samo lokalno; ono je globalno. Ovaj cvet često privlači pažnju naučnika, botaničara i ljubitelja prirode širom sveta. Približno 40% vrsta cveta leš nalaze se u prirodi, ali se njihovo stanište smanjuje zbog ljudskih aktivnosti, što dodatno povećava potrebu za očuvanjem.
Cvet leš ne samo da je fascinantan zbog svog izgleda i mirisa, već igra i značajnu ulogu u ekosistemu. Njegov miris privlači oprašivače poput muva, koji su ključni za njegov proces razmnožavanja. Tokom cvetanja, biljka se zagreva, što dodatno pojačava njen miris i čini je primamljivijom za oprašivače. Ova adaptacija omogućava biljci da preživi i reprodukuje se u svom prirodnom staništu.
Zbog svog kratkog perioda cvetanja i specifičnih ekoloških potreba, cvet leš je postao simbol borbe za očuvanje ugroženih vrsta. Botaničke bašte, poput one u Sidneju, igraju ključnu ulogu u podizanju svesti o ovim biljkama i njihovim potrebama. Organizacija poput Kraljevske botaničke bašte u Sidneju ne samo da pruža uvid u ovaj jedinstveni fenomen, već i doprinosi istraživanju i očuvanju ovih retkih biljaka.
Na kraju, cvet leš je više od samo biljke; on je simbol prirodnih čuda i podsetnik na važnost očuvanja biodiverziteta. Dok posetioci uživaju u njegovom kratkom, ali nezaboravnom cvetanju, važno je imati na umu da je svaki cvet leš koji uspe da procveta korak bliže očuvanju ove fascinantne vrste za buduće generacije.