Cene čokolade u Srbiji veće nego u EU

Miloš Radovanović avatar

Rast cena čokolade i kakaoa u poslednjim mesecima beleži značajne, dvocifrene brojke na svetskom tržištu, dok su u Srbiji te cifre još veće. Prema podacima Evrostata, inflacija kakaoa u februaru na našem tržištu iznosila je 18,2%, a podaci za mart biće objavljeni danas, izveštava Blumberg Adrija.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je opšta inflacija u martu iznosila 4,4%, dok su cene hrane porasle za 0,5%. Međutim, u okviru kategorije hrane, potkategorija koja uključuje kafu, čaj i kakao beleži rast od čak 21,3% u odnosu na isti period prethodne godine. Kada su u pitanju cene čokolade, situacija je još dramatičnija – Srbija je lider u poskupljenju ovog proizvoda u Adrija regionu.

Prema Mihaelu Blažekoviću, analitičaru Blumberg Adrije, cene čokolade u Srbiji su porasle za 40% u poslednjih nekoliko meseci, dok su u Hrvatskoj povećane za 30%, a u Sloveniji i Severnoj Makedoniji rast je bio 16% i 11%. Na svetskom tržištu, cena kakaoa je u poslednje dve i po godine značajno porasla, a sirovina od koje se prave čokoladni proizvodi poskupela je za 136% između jula 2022. i februara 2024. godine. Kakao je decembra prošle godine dostigao rekordnu cenu od 12.000 dolara po toni, a njegova cena i dalje se dinamično kreće.

Blažeković ističe da cena kakaoa pokazuje veliku volatilnost, često nadmašujući i sam indeks straha VIX, sa dnevnim promenama koje prelaze pet percenta. Prošla godina bila je najtoplija na planeti od kada se meri temperatura, što je dovelo do smanjenja prinosa kakaoa. Postoji bojazan da je svet na pragu globalne nestašice usled pada proizvodnje i povećane potražnje.

Očekuje se da će cene kakaoa ostati visoke zbog negativnog uticaja vremenskih prilika na zasade, kao i zbog potencijalne promene carinskih politika, koje dodaju dodatnu nesigurnost na tržište. Obala Slonovače, koja proizvodi oko 60% svetske zalihe kakaoa, suočava se sa rizikom od opštih carina od 21% na uvoz proizvoda u Ameriku, dok carine od 10% prete drugim velikim proizvođačima poput Gane i Ekvadora.

Iako je volatilnost cena kakaoa velika, one su još uvek dvostruko više nego na početku 2024. godine. Švajcarska firma Beri Kalebo, najveći proizvođač čokolade i čokoladnih smesa na svetu, prognozirala je pad potražnje, zbog čega će im biti potrebno dodatnih 12 meseci da ostvare profit koji su prvobitno očekivali do avgusta 2026. godine. Kada su sredinom aprila izmenili projekcije profita, akcije kompanije pale su za 20%, što je najveći jednodnevni pad koji su ikada zabeležili.

Ipak, premijum proizvođači poput švajcarskog Linta nastavljaju da beleže dobre rezultate, uprkos nepovoljnim prilikama na tržištu. Lint je 2024. godine zabeležio rast prodaje od 7,8%, što ukazuje na stabilnu potražnju za čokoladom višeg kvaliteta. Ljubitelji čokolade će, međutim, morati dublje da zavuku ruku u džep, jer se očekuje poskupljenje u maloprodaji.

Blažeković naglašava da je potrebno između šest i dvanaest meseci da se cena kakaoa odrazi na krajnji proizvod. Proizvođači su krajem prošle godine nabavljali sirovinu po rekordno visokim cenama, a u narednim mesecima se očekuje da će se to odraziti na maloprodajne cene čokolade.

Svetska proizvodnja kakaovca opala je za 14% između 2023. i 2024. godine, prema podacima Međunarodne organizacije za kakao. U Gani i Obali Slonovače, koji čine 60% svetske proizvodnje, zabeleženi su veliki padovi prinosa usled dugotrajnih suša. Stručnjaci prognoziraju da će u narednih 40 godina prosečna temperatura u ovim zemljama porasti za dva stepena, što može dodatno uticati na cene kafe i čokolade u budućnosti.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: