Tržište povrća u Srbiji: Domaća proizvodnja nedovoljna, uvoz premašio 155 miliona evra
Povrće koje smo navikli jesti u ljetnim mjesecima sve više se prodaje na tržnicama i supermarketima, a dolazi do potrošača iz domaćih plastenika i iz uvoza. Na najprometnijoj Futoškoj pijaci u Novom Sadu, ponuda povrća je izuzetno raznovrsna, obilujući kako domaćim, tako i stranim vrstama.
Paprike babure i crvene, na primjer, stižu do nas iz uvoza, tačnije iz Grčke i Turske, i mogu se pronaći po ceni od 400 dinara za kilogram. Paradajza i krastavaca ima i našeg i uvoznog. Zelena salata i rotkvice, po 50 dinara veza, potiču iz naše plasteničke proizvodnje i, prema riječima povrtara iz Budisave Save Jandrića, sezona ovog povrća iz plastenika se završava uskoro.
– Salatu i rotkvicu prodajemo duže od mjesec dana i za nekoliko dana će plastenici biti prazni od roda iz zatvorenog prostora, ali zato stiže prispjela salata sa otvorenih polja – kazao je Jandrić.
Najviše uvozimo paradajza. Koliko smo povrća iz plastenika uvezli prošle godine još se ne zna, ali podaci Privredne komore Srbije pokazuju da smo u 2022. godini kupili na stranim tržištima 170.000 tona povrća i iz plastenika i sa otvorenog i za to platili oko 155 miliona evra.
– Najviše smo kupovali paradajza i za njega potrošili oko 21 milion evra, što je 14 procenata od ukupne vrijednosti uvoza – kazao je dr Đorđe Vojnović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.
Kako je naveo, nema zvaničnih podataka o tome kolike su domaće potrebe za ranim povrćem, ni koliki je obim domaće proizvodnje u zatvorenom prostoru, jer je domaćem tržištu potrebno i rano i srednje rano povrće. Ali je, u svakom slučaju, naša proizvodnja u plastenicima nedovoljna.
Jedino mladi crni luk nije dospio iz plastenika već sa otvorenog prostora zbog blage zime.
– Jesenas je posijan po njivama i baštama. Zima je bila najblaža u odnosu na protekle 24 godine koliko se bavim proizvodnjom povrća u plastenicima i zato mladog luka ima već duže vrijeme sa otvorenog prostora. Veza košta 50 dinara, a da je gajen u plastenicima sigurno bi bio skuplji – istakao je Jandrić.
Jandrić napominje da su domaći povrtari gajili i mladi crni luk u plastenicima, tokom zime, ali je taj luk prodat.
– Sada imamo pristiglu rasadu krastavaca i taj rod će biti pred kupcima za 40 do 45 dana. Samo rijetki povrtari grijali su plastenike i to je razlog zašto domaće paprike, krastavci ali i paradajza i tikvice nemamo više. Većina koja se bavi proizvodnjom povrća u plastenicima samo ih dogreva da bi dobili rasadu – objasnio je Jandrić.
On ističe da će većina naših povrtara tek sada krenuti da rasađuje u plastenike krastavce i papriku baburu i crvenu i krajem maja i početkom juna iznijeti pred potrošače. To je, naglašava, znatno ranije nego kada paprika i krastavci stižu sa njiva.
– Krastavaca ima dospjelog za branje u našim plastenicima, ali nedovoljno da se podmire domaće potrebe pa se na tržištu prodaje i uvozni iz Severne Makedonije i Grčke. Kilogram na pijacama košta oko 200 dinara – naveo je Jandrić.
