Bivši nadbiskup Karlo Marija Vigano, koji je ekskomuniciran od strane pape Franje, nedavno je izneo niz uvredljivih i kontroverznih komentara o preminulom poglavaru rimokatoličke crkve. Ova izjava je izazvala pažnju italijanskih medija, koji su preneli njegove reči o papinom delovanju i njegovim naukama.
U objavi na društvenoj mreži Iks, Vigano je optužio papu Franju da je „uzurpirao presto Svetog Petra“ i da je odgovoran za uništavanje katoličke crkve, kao i gubitak mnogih duša. Njegove tvrdnje su izuzetno teške i izazivaju ozbiljna pitanja o vođstvu i smeru crkve pod papom Franjom. Vigano, koji se profilisao kao ultra konzervativni kritičar, nastavio je sa svojim kritikama i nakon smrti pape, nazivajući ga „tiranim bez kontrole“.
Vigano je takođe podsetio na navodnu izjavu pape iz 2018. godine, kada je Franjo podelio svoje viđenje zagrobnog života sa novinarom Euđenijem Skalfarijem. Prema ovoj izjavi, „duše grešnika ne dobijaju kaznu“, a oni koji se pokaju dobijaju oproštaj od Boga, dok oni koji ne traže oproštaj „samo nestaju“. Vigano je smatrao da su ove reči „jeretičko buncanje“ koje se protivi katoličkoj veri, naglašavajući da će papa Franjo morati da odgovara pred Božjim sudom zbog takvih tvrdnji.
Ova situacija nije nova za Vigana, koji je postao poznat 2018. godine kada je optužio papu Franju da je znao za seksualno zlostavljanje koje je počinio američki kardinal Teodor Mekerik, bivši nadbiskup Vašingtona. Vigano je tada optužio papu da nije ništa preduzeo kako bi zaštitio žrtve, što je dodatno narušilo njegovu reputaciju. Njegove optužbe su izazvale veliku medijsku pažnju i pokrenule diskusiju o odgovornosti crkvenih lidera u vezi sa seksualnim zlostavljanjem unutar crkve.
Nakon što su njegovi stavovi postali sve ekstremniji, Vigano je 2024. godine proglašen krivim za šizmu i izbačen iz crkve. Njegova ekskomunikacija je došla kao posledica brojnih kontroverznih izjava i napada na papu, koji su bili u suprotnosti sa zvaničnom doktrinom crkve.
Vatikan je, s druge strane, odbacio sve optužbe o zataškavanju slučajeva seksualnog zlostavljanja unutar crkve, naglašavajući da su preduzete odgovarajuće mere kako bi se osigurala pravda za žrtve. Ipak, situacija oko Vigana i njegovih optužbi ostavila je dubok trag na percepciju crkve i njenog vođstva.
Vigano je takođe pozvao papu Franju da podnese ostavku, nazivajući ga „lažnim prorokom“. Ove reči dodatno su pojačale polarizaciju unutar katoličke zajednice i postavile pitanja o budućnosti crkve i njenim vrednostima. Kritičari Vigana tvrde da njegovi napadi samo dodatno razdvajaju crkvu i otežavaju jedinstvo među vernicima.
U svetlu ovih događaja, jasno je da će se pitanje autoriteta i vođstva unutar katoličke crkve i dalje raspravljati. Vigano, kao značajan lik u ovom procesu, nastavlja da izaziva kontroverze i postavlja pitanja o smeru crkve pod papom Franjom. Njegove izjave i dalje odražavaju duboke podele unutar katoličke zajednice, ali i šire društvene debate o pitanjima vere, autoriteta i odgovornosti.
Kao bivši izaslanik pape u Vašingtonu, Vigano ima značajan uticaj na konzervativne katoličke krugove, ali njegova ekskomunikacija i kontroverzne tvrdnje mogu ometati njegovo delovanje i uticaj na duže staze. Kako se situacija razvija, biće zanimljivo pratiti reakcije unutar katoličke crkve na njegove izjave i kako će to uticati na budućnost crkve kao celine.
