U Mačvi, regiji poznatoj po tradicionalnom gajenju kukuruza, poljoprivrednici su napokon započeli setvu, iako je ovaj period ranije smatran optimalnim za takvu aktivnost. S obzirom na promene klime, rokovi setve se pomeraju kako bi se izbegle visoke temperature u ključnim fazama rasta biljaka.
Željko Milutinović, lokalni poljoprivrednik, ističe da je do sada imao dva neuspešna pokušaja da započne setvu zbog vlažnog zemljišta. Ipak, odlučio je da se ne obazire na loše uslove i da krene u posao. „Danas je prvi dan setve, iako su uslovi loši zbog velike količine kiše. Zemlja je žedna, nije bilo zimske vlage, ali smo konačno počeli“, rekao je Milutinović.
On se pridržava setvenog kalendara i nada se da će u narednim danima doći do nicanja zrna. „Ranije je ovo bio optimalan rok za postizanje odgovarajuće temperature zemljišta, što je ključno za brže nicanje“, dodao je on.
Stručnjaci smatraju da su padavine i mrazevi u aprilu odložili setvu, ali veruju da to neće negativno uticati na prinose. „Poljoprivrednici su već započeli sa setvom uprkos klimatskim faktorima, naročito oni sa većim parcelama. Očekujem da će nakon uskršnjih praznika setva u potpunosti krenuti, jer su prognoze povoljne i ne očekuju se više mrazevi koji bi mogli naneti štetu“, izjavila je Slađana Mirković, profesorka u poljoprivrednoj školi u Šapcu.
Milutinović takođe naglašava svest o klimatskim promenama, rekavši: „Ne vredi ga sejati u januaru, a ako dođu nenormalne vrućine, tu ne možemo ništa uraditi.“
Kako bi se poboljšali prinosi, stručnjaci preporučuju primenu svih agrotehničkih mera. Dr Radivoje Jevtić, bivši radnik Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, napominje da su optimalni uslovi za setvu kukuruza do 25. aprila, ali da neće biti problema ukoliko se setva obavi i u prvoj dekadi maja. „Savetuju se raniji hibridi kukuruza, a površine pod kukuruzom su manje nego prošle godine“, rekao je Jevtić.
On takođe ističe da su poljoprivrednici već pripremili parcele i čekaju povoljne temperature za setvu. „Verujem da će u narednim danima doći do značajnog povećanja površina koje treba zasejati. Nikada se ne dešava da se ne zaseje, tako da će i ove godine biti zasađene planirane površine“, dodao je Jevtić.
Milutinović napominje da su površine pod kukuruzom manje nego prošle godine, ali da će doći do povećanja površina pod suncokretom, koji je pokazao dobru otpornost na stresne i sušne uslove.
U svetlu ovih promena, poljoprivrednici se suočavaju sa izazovima i prilagođavaju svoje metode kako bi osigurali uspešnu žetvu. Kako se klima menja, tako i strategije gajenja moraju evoluirati kako bi se obezbedila održivost poljoprivredne proizvodnje u Mačvi i šire.