Prošlog mjeseca zabilježen je drugi najtopliji srpanj u povijesti mjerenja, prekidajući niz od 13 mjeseci tijekom kojih je svaki mjesec bio najtopliji, ali u Srbiji su temperature bile čak 10 stupnjeva više u prosjeku.

Stručnjaci ističu da je uzrok toplih valova, kako globalno, tako i lokalno, u klimatskim promjenama.

„Razlog zašto živimo u vremenu globalnog zagrijavanja su ljudi, jer svake godine dodaju veće količine ugljičnog dioksida u atmosferu nego što su dodavali prije, i to rade već 150 godina. Danas u atmosferi imamo 50 posto više ugljičnog dioksida nego prije“, kaže klimatolog Vladimir Đurđević.

Učinak staklenika

Ugljični dioksid čini manje od jedan posto ukupne atmosfere naše planete, ali je to plin o kojem se najviše govori danas, a smanjenje njegovih emisija do sredine 21. stoljeća je u planovima najvećih država svijeta.

Kao jedan od plinova s učinkom staklenika, on apsorbira dio zračenja Zemlje, koje zatim emitira u svim smjerovima.

„Što je više tih plinova u atmosferi, to je Zemljino zračenje teže napustiti planetu, a planet postaje sve topliji. Pojačavanje ovog učinka zbog ljudskih aktivnosti dovodi do energetskog disbalansa u klimatskom sustavu, što na kraju vodi globalnom zagrijavanju, odnosno procesu povećanja prosječne temperature Zemlje.

Tropske noći u glavnom gradu

Tijekom srpnja, bilo je vruće i tijekom noći, posebno u urbanim sredinama. U Vračaru je zabilježena 21. tropska noć kada se temperatura nije spuštala ispod 20 stupnjeva. Na periferiji grada u Batajnici, nešto manje tropskih noći – 16. Razlog su toplinska otoka.

„To je zbog materijala od kojih su izgrađene urbane sredine koje imaju bolju sposobnost apsorpcije sunčevog zračenja i zagrijavanja od sunca. To su asfalt, beton, dakle materijali od kojih su izgrađeni naši urbani sredine. Mogu se zagrijati pod istim sunčevim zračenjem u odnosu na travu čak 20 stupnjeva“, objašnjava meteorologinja Ana Vuković Vimić.

Gradovi širom svijeta su i do 15 stupnjeva topliji u usporedbi s okolinom, pokazuju međunarodna istraživanja, dok toplinska otoka mogu biti i do 20 stupnjeva toplija od parkova, u istom gradu. Najbolje rješenje je smanjiti površinu koja se zagrijava i koja noću isijava veliku toplinu, a to uključuje ozelenjavanje gradova.

Prema prethodnim najavama glavnog urbanista Beograda Marka Stojčića, plan je da se u naredne dvije ili tri godine investitori koji grade nove zgrade u Beogradu obavežu na izgradnju zelenih krovova, što je već standard u nekim skandinavskim zemljama.

Srbija i ekološki dug

Osim brige o smanjenju emisije ugljičnog dioksida, kako bi se proces globalnog zagrijavanja konačno zaustavio, potrebno je da države diljem svijeta pažljivije koriste svoje resurse. Međutim, od prvog kolovoza, planeta Zemlja je u tzv. ekološkom dugovanju, što znači da su do tog datuma prosječno potrošeni svi prirodni resursi koji se obnavljaju godišnje.

Za Srbiju je dan ekološkog duga stigao još ranije – 23. svibnja. S obzirom na to da smo godišnje resurse potrošili za tako kratak rok, ostatak godine živimo posuđujući od budućih generacija. Klimatolog Vladimir Đurđević upozorava da postoje granice do kojih možemo trošiti resurse, ne dopuštajući planeti da ih obnovi, i da poslije toga nećemo moći adekvatno živjeti.

„Jedan od vrlo važnih resursa je čista voda koja treba biti dostupna svima. Vidimo da u mnogim dijelovima svijeta zbog klimatskih promjena sve teže dolazimo do čiste vode. Priča o ekološkom dugu zapravo je poziv ljudima da se razboritije i odgovornije odnose prema resursima koji su potrebni da bismo uopće živjeli na planeti“, zaključuje klimatolog.