Najradosniji hrišćanski praznik, Božić, proslavlja se 7. januara prema julijanskom kalendaru, a obeležava se kao dan Hristovog rođenja. Srpska pravoslavna crkva i crkve koje poštuju julijanski kalendar slave ovaj praznik kao jedan od najvećih u hrišćanstvu. Veruje se da je Hristovo rođenje donelo svetlost istine ljudskom rodu, ispunjavajući tako starozavetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.
Patrijarh Porfirije će ujutru služiti božićnu liturgiju u Hramu Svetog Save u Beogradu, dok će se proslava Božića u istom hramu započeti ponoćnom liturgijom koju će služiti vikar patrijarha episkop hvostanski Aleksej. Božić se slavi tri dana, pri čemu se drugi dan posvećuje Saboru Presvete Bogorodice, a treći dan Svetom Stefanu.
Uoči Božića, vernici se tradicionalno pozdravljaju sa „Mir Božji – Hristos se rodi“, a Božić je uvek mrsni dan koji prethodi četrdesetodnevnom božićnom postu. Pored Srpske pravoslavne crkve, Božić 7. januara proslavljaju i Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.
Božić je praznik rađanja novog života, dece, detinjstva, roditeljstva – očinstva i materinstva. U Srbiji, ovaj praznik je ukrašen najlepšim verskim običajima, kao što je česnica koja se lomi rukama za trpezom, a onaj ko pronađe novčić u svom parčetu će imati sreće u narednoj godini. Na trpezi se tradicionalno nalazi i božićna pečenica, a položajnika se daruje poklonima.
Obeležavanje Božića kao praznika prvi put se pominje 336. godine u rimskom kalendaru, a do 16. veka svi hrišćani su ga slavili istog dana. Nakon prihvatanja Gregorijanskog kalendara, pojavile su se razlike u datumu obeležavanja Božića. U Srbiji, Božić je od jula 2001. i državni praznik.
Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, čestitao je Božić svim vernicima i poručio da nas ovaj praznik inspiriše da zajedno gradimo bolju budućnost ispunjenu ljubavlju, hrabrošću i plemenitošću. Mir Božji, Hristos se rodi.