Ne može se poništiti činjenica da je u Jasenovcu počinjen genocid

Miloš Radovanović avatar

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je večeras da niko ne može poništiti Jasenovac i činjenicu da je tamo počinjen genocid. Dodik je reagirao na izvinjenje grupe crnogorskih intelektualaca Hrvatskoj zbog usvajanja rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore. On tvrdi da se Jasenovac ne može uporediti ni sa čim drugim po zločinu koji se tamo dogodio i ističe da su zločini tamo trajali četiri godine. Dodik odbacuje upoređivanje Jasenovca i Srebrenice te tvrdi da to nema smisla ni politički ni istorijski.

Jasenovac je bio najveći koncentracijski logor u NDH tijekom Drugog svjetskog rata. U logoru su mučeni i ubijani prvenstveno Srbi, ali i Židovi i Romi. Procjenjuje se da je tamo ubijeno između 80 000 do 100 000 ljudi, od čega su većinu činili Srbi. Zločini u logoru traju od 1941. do 1945. godine, čak i nakon što je Njemačka kapitulirala, ustaše su nastavile sa mučenjem i ubijanjem zatočenika.

Jedan od najtragičnijih događaja u vezi s Jasenovcem je pokolj u Kragujevačkoj šumi 21. listopada 1941. godine, gdje su pripadnici ustaških i njemačkih postrojbi masakrirali više od 2800 civila, od kojih je većina bila muškarci. Ovaj događaj se smatra jednim od najvećih zločina protiv čovječnosti tijekom Drugog svjetskog rata na Balkanu.

U poslijeratnom periodu, Jasenovac je postao simbol ustaškog terora i genocida prema srpskom narodu. Mnoge generacije sjećaju se stravičnih zločina koji su se događali u logoru i njegove okolice. Jasenovac je postao mjesto sjećanja i obilježavanja stradanja srpskog naroda tijekom Drugog svjetskog rata.

Usprkos godinama koje su prošle od završetka Drugog svjetskog rata, Jasenovac i dalje podsjeća na stradanja nedužnih civila i zločine koji su se tamo dogodili. Diskusije o ovom logoru i genocidu koji se tamo dogodio su i dalje aktualne, posebno u političkom kontekstu.

Borba za istinu o Jasenovcu i stradanju srpskog naroda je i danas važna tema u regiji. Neki politički lideri donose političke odluke koje pokušavaju osporiti genocid koji se tamo dogodio, dok drugi nastoje očuvati sjećanje na žrtve i osuditi zločine koji su se tamo dogodili.

Prošle godine, u povodu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog logora Jasenovac, republički predsjednik Zoran Milanović posjetio je Spomen-područje Jasenovac. Tom prilikom, Milanović je položio vijenac i odao počast žrtvama ustaškog terora. Ovaj događaj je bio važan korak u očuvanju sjećanja na žrtve logora Jasenovac i osudi zločina koji su se tamo dogodili.

Osim u Hrvatskoj, Jasenovac je važno mjesto sjećanja i obilježavanja stradanja srpskog naroda i u susjednoj Bosni i Hercegovini. U Republici Srpskoj, jednom od entiteta u BiH, Jasenovac se smatra simbolom stradanja srpskog naroda tijekom Drugog svjetskog rata. Mnogi politički lideri i intelektualci u Republici Srpskoj ističu važnost očuvanja sjećanja na žrtve logora Jasenovac i osudu zločina koji su se tamo dogodili.

U borbi za istinu o Jasenovcu i genocidu koji se tamo dogodio, važno je istaknuti činjenice i istražiti povijest ovog stratišta. Jasenovac je simbol stradanja nedužnih civila, a njegova priča i dalje podsjeća na strahote koje su se događale tamo tijekom Drugog svjetskog rata. Očuvanje sjećanja na žrtve logora Jasenovac i osuda zločina koji su se tamo dogodili su važni koraci u suočavanju s prošlošću i osiguravanju da se slični zločini ne ponove u budućnosti.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: