Građani u Evropskoj uniji nastavljaju da izbjegavaju banke i njihove kreditne ponude, objavila je Evropska centralna banka u izvještaju o monetarnim kretanjima u martu.

Krediti koji su banke odobrile domaćinstvima u eurozoni porasli su za samo 0,2% u martu u odnosu na isti period prošle godine, usporivši se u odnosu na februar kada je rast iznosio 0,3%.

Podaci pokazuju da je u martu zabeležen najsporiji rast kredita za domaćinstva od februara 2015. godine.

Ukupna vrijednost kredita za privatne kompanije (osim finansijskih) porasla je za 0,4% u martu međugodišnje.

Vrijednost monetarnog agregata M3, koji obuhvata sve likvidne oblike sredstava u eurozoni, porasla je za 0,9% u martu u odnosu na isti period prošle godine. Sa druge strane, vrijednost užeg monetarnog agregata M1, koji obuhvata novac u opticaju i prekonoćne depozite, pala je za 6,7% u istom periodu.

Ove brojke jasno pokazuju da građani i privreda u Evropskoj uniji i dalje izbjegavaju uzimanje kredita i stvaranje novih zaduženja. To može imati negativan utjecaj na privredni rast i oporavak ekonomije u ovoj regiji.

Neki stručnjaci tvrde da je razlog ovakvog ponašanja građana i privrednika strah od ekonomske nesigurnosti i nestabilnosti, posebno usred pandemije koronavirusa koja je duboko uzdrmala svjetsku ekonomiju.

U takvim okolnostima, banke su suočene sa izazovom kako privući klijente i ubrzati kreditnu aktivnost. Mnoge banke su već smanjile kamatne stope kako bi privukle klijente, ali to nije dovoljno da potakne potražnju za kreditima.

Središnje banke, poput Evropske centralne banke, također su pod pritiskom da pronađu nove načine za podršku ekonomiji i osiguraju stabilnost financijskog sektora.

U međuvremenu, stanje na tržištu rada u Evropskoj uniji i dalje je zabrinjavajuće, s visokom stopom nezaposlenosti i smanjenjem potrošnje domaćinstava. Sve ovo dodatno doprinosi slabljenju ekonomske aktivnosti i rastućem ekonomskom neizvjesnosti.

Kako se situacija ne popravlja, mnogi se pitaju koliko će vremena biti potrebno da se ekonomija oporavi od posljedica pandemije i ponovno krene prema stabilnom rastu.

U međuvremenu, Evropska centralna banka i druge institucije nastavit će pratiti situaciju na tržištu i tražiti rješenja kako podržati ekonomiju i osigurati financijsku stabilnost u regiji.

Svi ovi faktori ukazuju na to da su građani i privreda u Evropskoj uniji trenutno oprezni i izbjegavaju rizike, što bi moglo imati dugoročne posljedice na ekonomski rast i razvoj u ovoj regiji.

U takvim okolnostima, važno je da vlasti i privatni sektor zajedno rade na pronalaženju rješenja kako podržati ekonomiju, potaknuti investicije i stvoriti povoljno poslovno okruženje koje će pomoći u oporavku i dugoročnom razvoju evropske ekonomije.