Premijer Kosova Aljbin Kurti istaknuo je važnost prikupljanja materijala koji dokumentiraju zločine Srbije počinjene tijekom sukoba na Kosovu. Tokom godine prikupljeno je 190 metara fizičkog arhivskog materijala i 15 terabajta digitalnog materijala koji dokumentiraju zločine. Ovi materijali služe kao sjećanje i pravda za buduće generacije. U popisu stanovništva ove godine prvi put je uključen upitnik koji se odnosi na štetu počinjenu tijekom ratnih sukoba. Građani su prijavili ekonomsku štetu, uništenu imovinu i štetu ubijenim, nestalim, povrijeđenim ili zatvorenim članovima porodica. Premijer Kurti istaknuo je da Srbija i dalje odbija izvinjenje za zločine koje je počinila.
Direktor Instituta za ratne zločine Atdhe Hetemi istaknuo je da jednogodišnji izvještaj odražava napore da se dokumentiraju istrage ratnih zločina i da su od osnivanja Instituta slijedili otvoren i sveobuhvatan pristup. Tokom uvodnih izlaganja nije bio osiguran prevod na srpski jezik, a detalji izvještaja su predstavljeni iza zatvorenih vrata kako bi se poštovao protokol.
Premijer Kurti je također istaknuo da dok porodice traže posmrtne ostatke svojih najmilijih, Srbija odbija se izviniti i priznati svoju genocidnu prošlost. Politčki potomci Miloševića nastavljaju negirati genocid i glorificirati nasilje, oživljavajući ekspanzionističke i hegemonističke ambicije. Institut za ratne zločine na Kosovu nastavlja s naporima da dokumentira i istražuje ratne zločine, te se nadaju da će prikupljeni materijali poslužiti kao sjećanje i pravda za buduće generacije.
