Srbija i Italija proširuju saradnju u obnovljivim izvorima

Živana Tasić avatar

Ministarka rudarstva i energetike, Dubravka Đedović Handanović, izjavila je danas na panelu „Cirkularna ekonomija i energetska tranzicija“ tokom Poslovnog foruma Srbija-Italija da Srbija želi da produbljuje partnerstvo sa Italijom u sektoru energetike, fokusirajući se na projekte u oblasti obnovljivih izvora energije. Italijanske kompanije su, prema njenim rečima, već dugo prisutne na srpskom tržištu i predstavljaju jednog od najvećih investitora.

Đedović Handanović je naglasila da su italijanske kompanije pioniri u izgradnji vetroelektrana u Srbiji, te da su do sada izgradile oko 85 megavata kapaciteta. Takođe, istakla je da se u pripremi nalaze desetine novih projekata koji će doneti stotine megavata novih elektrana. Ova partnerstva su ključna za sigurnost snabdevanja i smanjenje karbonskog otiska, posebno u svetlu budućih regulativa kao što je prekogranično oporezivanje emisija ugljenika, koje stupa na snagu 2026. godine.

Ministarka je dodala da su kapaciteti solarnih i vetroelektrana u Srbiji u 2024. godini povećani za 83%, sa ambicijom da do 2030. godine skoro svaki drugi megavat-čas električne energije bude iz čistih izvora. Takođe, kroz aukcije za tržišne premije za obnovljive izvore energije, do sada je ugovorena izgradnja devet novih zelenih elektrana, od kojih je pet već priključeno na mrežu. Očekuje se da će nove elektrane doneti oko milijardu evra investicija, što će pozitivno uticati i na rast sektora obnovljivih izvora energije, kao i na bruto domaći proizvod (BDP).

U narednoj nedelji završava se drugi krug aukcija za novih 425 megavata, a ministarka se nada sličnim rezultatima kao u prvom krugu, sa ciljem da se do 2027. godine dostigne 1.300 megavata iz obnovljivih izvora. Ona je takođe naglasila da je Srbija jedina zemlja iz regiona koja se pripremila za spajanje sa tržištem električne energije Evropske unije, prenoseći energetske pakete EU u svoje zakonodavstvo.

Cilj Srbije je da se poveže sa tržištem električne energije EU do 2026. godine. Takođe, Srbija je pokrenula regionalnu berzu električne energije sa dve članice EU, a zahvaljujući osam interkonekcija, zemlja je dobro povezana sa susednim zemljama na prenosnom sistemu. Završetkom Transbalkanskog koridora, Srbija će povećati prenosne kapacitete sa Crnom Gorom i otvoriti mogućnosti za povezivanje sa Italijom, što će omogućiti veću razmenu električne energije.

Podsećajući na strateške dokumente usvojene prošle godine, Đedović Handanović je naglasila da su ovi dokumenti usklađeni sa energetskim ciljevima EU, a Srbija se obavezala na dekarbonizaciju svog energetskog sektora do 2050. godine. Ipak, ministarka je upozorila da će ovaj proces biti izazovan jer se energetski sektor Srbije oslanja na fosilna goriva već decenijama, a promene ne mogu biti brze bez ugrožavanja energetske bezbednosti.

„Srbija je odlučna da u budućnosti implementira dugoročna održiva rešenja, koristeći čiste energente uz stabilno snabdevanje i povoljne cene, što će podstaći socijalni i ekonomski razvoj. Planiramo da u naš energetski miks uključimo više obnovljivih izvora energije, bez ugrožavanja stabilnosti snabdevanja energentima, čime ćemo podržati ekonomski rast, s obzirom na to da smo prošle godine bili jedna od najbrže rastućih ekonomija u Evropi,“ zaključila je ministarka.

Ova izjava dolazi u trenutku kada Srbija nastoji da unapredi svoje energetske kapacitete i poveća udeo obnovljivih izvora energije, što je ključni deo strategije održivog razvoja zemlje.

Živana Tasić avatar

Obavezno pročitajte ove članke: