Prošlo je šest mjeseci od kada je Centralna banka Kosova donijela odluku o jedinstvenoj valuti na Kosovu, zabranivši upotrebu dinara. Građani, većinom Srbi, koji primaju plate i penzije u dinarima iz budžeta Republike Srbije, sada su primorani da putuju na administrativne prelaze gdje su instalirane privremene ekspoziture banke Poštanska štedionica ili do gradova u centralnoj Srbiji kako bi došli do svog novca.

Na početku je bilo teško, ali građani severnog dijela Kosova i Metohije polako su se privikli na činjenicu da dinara više nema na teritoriji. Neki su prisiljeni putovati više od sto kilometara u jednom pravcu kako bi podigli novac. Međutim, neki od njih novac podižu u evrima na Kosovu, ali samo u Komercijalnoj banci koja ima ekspozituru na toj teritoriji. Stanovnik opštine Gračanica kaže da su se ljudi navikli na novonastalu situaciju, ali da su primorani da se snalaze i putuju do drugih gradova za podizanje novca.

Situacija je dodatno zakomplicirana kada su kosovski inspektori zajedno s kosovskom specijalnom policijom zatvorili ekspoziture banke Poštanske štedionice na osnovu izvješća institucija za finansijski monitoring. Tom prilikom je policija oduzela sav novac koji se nalazio u prostorijama banaka. Banka Poštanska štedionica je obavijestila sve klijente da su njihova sredstva sigurna i da neće biti oštetećeni.

Ova akcija je naišla na kritike i osudu međunarodnih partnera, poput Evropske unije i američkog State departmenta, koji su istakli da akcija nije bila koordinisana i da ugrožava dijalog između Beograda i Prištine. Situacija se kasnije smirila, ali se na vratima ekspozitura banke Poštanske štedionice postavilo upozorenje da će se svaki pokušaj nelegalnog ulaska smatrati krivičnim djelom.

Zabrana korištenja dinara na Kosovu dodatno je ugrozila dijalog između Beograda i Prištine, a incident s bankama Poštanske štedionice dodatno je poremetio situaciju. Iako je bilo nekoliko rundi dijaloga u Briselu gdje se raspravljalo o ovoj temi, kosovski pregovarači su ostali pri svom stavu o zabrani dinara, iako su međunarodni partneri tražili odložavanje ove odluke.

Proteklo je sedam rundi dijaloga u Briselu, ali Priština je odbila sve prijedloge Beograda. EU i ambasadori zemalja Kvinte nisu bili čvrsti u svom pritisku, već su samo tražili od Kosovske centralne banke odgodu odluke, ali ni to nije prihvaćeno. Situacija ostaje složena, a građani su i dalje suočeni s problemima oko podizanja svojih plata i penzija na teritoriji Kosova.