Srpska poljorpivreda pravi više co2 nego u svetu

Miloš Radovanović avatar

Analiza karbonskog otiska i održivosti u primarnoj ratarskoj proizvodnji pokazuje da se u srpskom lancu snabdevanja emituje šest miliona tona ugljen dioksida godišnje. Više od polovine ovih emisija dolazi iz primarne proizvodnje, dok sektor prerade generiše 24% emisija. Ovo istraživanje, inicirano od strane Nacionalne alijanse za lokalni i ekonomski razvoj (NALED) u saradnji sa konsultantskom kućom PwC, ističe važnost prelaska sa konvencionalne na regenerativnu poljoprivredu kao mehanizma za smanjenje emisija CO2 i pripremu industrije za zahteve EU u oblasti primene ESG standarda.

Srbija je prepoznata kao važan izvoznik poljoprivrednih proizvoda, sa 17,8% učešća u ukupnom izvozu i suficitom od 1,6 milijardi evra u spoljnotrgovinskoj razmeni. Zbog toga je potrebno sprovesti mere za unapređenje održivosti sektora, sa ciljem obezbeđivanja stabilnog dohotka za radnike u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Prema direktoru za održivi razvoj u NALED-u, Slobodanu Krstoviću, prelazak na regenerativnu poljoprivredu može doneti veće prinose i do 20% već u prve tri godine, uz uštede koje mogu dostići i do 47% na godišnjem nivou u periodu od 10 godina.

Regenerativna poljoprivreda se pokazala kao efikasan način za poboljšanje kvaliteta zemljišta, očuvanje biodiverziteta i ekonomsku održivost proizvođača. Implementacija inovativnih praksi može doprineti smanjenju karbonskog otiska, putem korišćenja pokrovnih useva, smanjenja primene azota i sintetičkih đubriva, kao i zamene fosilnih goriva alternativnim izvorima energije kao što su biodizel i biogas. Održiva poljoprivreda je ključ za dugoročnu zaštitu prirodnih resursa i unapređenje konkurentnosti sektora.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: