Naučnici su otkrili da neke osobine ljudi koje se dovode u vezu s dnevnom svjetlošću, kao što su raspoloženje i redovno spavanje, mogu biti naslijeđene od neandertalskih predaka. Istraživanje genoma 100.000 Britanaca koji su naslijedili DNK od neandertalaca pokazalo je da su među njima češći osjećaj bezvoljnosti, usamljenosti, te da kasnije odlaze na spavanje i da su skloni pušenju.
Naučnici Instituta Maks Plank u njemačkom gradu Lajpcigu su utvrdili da je ukrštanje neandertalaca s ljudskom rasom imalo uticaj na boju kože i kose ljudi, ali ne u određenom smjeru. Koautor studije, Mihael Daneman, rekao je da ova otkrića nagovještavaju da su neandertalci već bili dobro prilagođeni na malu dnevnu svjetlost u Evropi kada je savremeni čovjek prvi put stigao na Stari kontinent iz Afrike, prije oko 50.000 godina.
Rezultati istraživanja su objavljeni u Američkom časopisu za ljudsku genetiku, a znanstvenici nastavljaju istraživanja kako bi bolje razumjeli uticaj neandertalaca na savremeni čovjek. Ovo otkriće otvara nova pitanja o evolucijskoj povijesti ljudi i dodaje nove slojeve u naše razumijevanje genetike i evolucije.
Nadalje, istraživanje je pokazalo da su neandertalci doprinijeli i drugim aspektima ljudskih osobina, kao što je veza između dnevnog svjetla i osjećaja raspoloženja, kao i spavanja. Naučnici su primijetili da su ljudi sa neandertalskim nasljeđem skloniji osjećajima bezvoljnosti i usamljenosti, te kasnom odlasku na spavanje.
Ova otkrića ne samo da bacaju novo svjetlo na odnos između neandertalaca i savremenog čovjeka, već ukazuju na moguće evolucijske adaptacije koje su se dogodile kroz generacije. Studija je također naglasila važnost proučavanja genetskog nasljeđa kako bi se bolje razumjela evolucija i razvoj ljudske vrste.
Različite osobine koje su identificirane u istraživanju ukazuju na raznolikost nasljeđivanja gena od neandertalaca među populacijom. Ova otkrića mogu imati šire implikacije u medicini, psihologiji i antropologiji, te bi mogla promijeniti naša shvaćanja o evoluciji i nasljeđivanju gena.
Istraživanje je također istaknulo važnost interdisciplinarnog pristupa proučavanju ljudske evolucije, te naglasak na suradnji među različitim znanstvenim disciplinama kako bi se dobila potpunija slika o evoluciji ljudi i njenim mogućim implikacijama na suvremeni svijet.
Ovo istraživanje otvara nova pitanja i potiče na daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjela evolucija ljudske vrste i njeni uticaji na današnje društvo. Otkrića koja su do sada napravljena pružaju novo svjetlo na odnos između neandertalaca i savremenog čovjeka, te ukazuju na kompleksnost evolucije ljudi kroz generacije.
U zaključku, ovo istraživanje predstavlja važan korak u proučavanju ljudske evolucije i nasljeđivanja gena od neandertalaca. Daljnja istraživanja će sigurno dodati nova saznanja o evoluciji ljudske vrste i njenim implikacijama na današnje društvo. Ova saznanja mogu imati veliki značaj za različite znanstvene discipline, te promijeniti naše razumijevanje evolucije ljudi i njenog kompleksnog odnosa s neandertalcima.
