Institut za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“ izveo je danas podatke o porastu slučajeva velikog kašlja i malih boginja na teritoriji Srbije, naglašavajući ozbiljnost situacije. Prema njihovom izveštaju, do 26. aprila prijavljeno je ukupno 1.348 slučajeva pertusisa, odnosno velikog kašlja, te 68 slučajeva morbila.
Izvješteno je o dva smrtna ishoda uslijed pertusisa kod nevakcinisane djece u dobi od dva i pol mjeseca, te tri mjeseca. Većina slučajeva pertusisa dijagnosticirana je u siječnju ove godine.
Najveći broj slučajeva zabilježen je među osobama starijim od 20 godina, te u dobnim skupinama od 10 do 14 godina. Stopa incidencije bila je najviša kod dojenčadi mlađe od 12 mjeseci i djece u dobi od 10 do 14 godina.
Od 120 hospitaliziranih pacijenata, većina ih je bila mlađa od 12 mjeseci. Najviše slučajeva velikog kašlja prijavljeno je s teritorija Južnobačkog okruga i grada Beograda, gdje su također zabilježene najviše stope incidencije.
U okviru epidemije morbila u Beogradu, prijavljeno je 22. veljače, zabilježeno je 45 slučajeva. Od toga, 37 je potvrđeno u Referentnoj laboratoriji Instituta za virusologiju, vakcine i serume „Torlak“, dok su osam oboljelih bili članovi obitelji laboratorijski potvrđenih slučajeva.
Među zaraženima je 12 djece mlađe od šest godina, od kojih je 10 bilo nevakcinisano, jedno primilo jednu dozu vakcine protiv morbila, a jedno je imalo nepoznat status cijepljenja. Također, 10 nevakcinisanih osoba u dobi od 8 do 25 godina, četiri potpuno cijepljene osobe u dobi od 14, 15, 16 i 23 godine, te 19 osoba starijih od 35 godina s nepoznatim statusom cijepljenja.
Komplikacija u obliku upale pluća zabilježena je kod troje oboljelih, prema navodima Instituta. Situacija je zabrinjavajuća, posebno s obzirom na ozbiljnost bolesti i potencijalne komplikacije koje mogu nastupiti. Uz institucionalne mjere i poticanje cijepljenja, važno je provoditi i preventivne mjere poput higijene ruku i izbjegavanja bliskog kontakta s oboljelim osobama kako bi se zaustavilo širenje ovih bolesti.
Ova situacija naglašava važnost praćenja i kontroliranja epidemioloških podataka te brze reakcije institucija kako bi se zaštitila javno zdravlje i prevencija ozbiljnih bolesti. Institucije i javnost trebaju surađivati kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti, posebno među osjetljivim skupinama poput djece i starijih osoba. Važno je poduzeti sve potrebne korake kako bi se zaustavilo širenje epidemija i zaštitilo zdravlje građana.
