Vlada Konga i pobunjenici se složili oko prekida vatre

Miloš Radovanović avatar

Vlada Demokratske Republike Kongo i pobunjenici M23, koje podržava Ruanda, postigli su dogovor o prekidu neprijateljstava dok rade na širem mirovnom sporazumu. Ova odluka doneta je nakon runde pregovora u glavnom gradu Katara, Dohi, i proglašena je u kasnim satima u sredu. Ovaj trenutak pruža nadu da bi najnoviji talas nasilja, koji je počeo krvavim napadom M23 u januaru i zauzimanjem dva najveća grada u Kongu, mogao da se smanji.

U zajedničkom saopštenju, obe strane su potvrdile svoju posvećenost momentalnom prekidu neprijateljstava i odbacile svaki govor mržnje i zastrašivanja. Pozvale su lokalne zajednice da poštuju ove obaveze, naglašavajući da će primirje važiti tokom pregovora i do njihovog završetka. Ovaj dogovor dolazi nakon niza neuspešnih pokušaja da se postigne mir u regionu, što predstavlja ohrabrujuću promenu.

Prethodni pokušaji postizanja mira često su propadali, ali sada, uz posredovanje Katara, postoji nova nada. Katarska vlast je uspešno posredovala u iznenadnom sastanku između predsednika Konga, Feliksa Čisekedija, i predsednika Ruande, Pola Kagamea. Ovaj sastanak označava korak napred u rešavanju višedecenijskog sukoba koji korene vuče iz genocida u Ruandi 1994. godine.

Pobunjenici M23, koji su uglavnom sastavljeni od etničkih Tutsi boraca, pretekli su iz bivših vojnika Konga koji su se povukli zbog diskriminacije i kršenja mirovnih sporazuma. Od 2021. godine, dve strane su postigle najmanje šest primirja, koja su se kasnije pokazala neuspešnim. U poslednjem talasu nasilja, koji je počeo u januaru, hiljade ljudi je izgubilo živote, što je dodatno povećalo strah od izbijanja šireg regionalnog rata.

Kongo, zajedno sa Ujedinjenim nacijama i zapadnim vladama, optužuje Ruandu da podržava M23 sa trupama i oružjem, dok Kigali negira bilo kakvu vojnu pomoć. Ova akuzacija dodatno komplikuje situaciju, s obzirom na to da se sukobi često prelivaju iz Konga u Ruandu i obrnuto, stvarajući nestabilnost u celoj regiji.

Situacija u istočnom Kongu i dalje je napeta, a humanitarna kriza se pogoršava. Više od pet miliona ljudi je interno raseljeno zbog sukoba, a mnogi su u teškim uslovima bez pristupa osnovnim potrebama kao što su hrana, voda i zdravstvena zaštita. Organizacije za ljudska prava upozoravaju na ozbiljne posledice sukoba po civilno stanovništvo.

U svetlu trenutnog primirja, međunarodna zajednica poziva na hitnu pomoć i podršku za ljude pogođene sukobima. Postizanje trajnog mira u regionu zahteva ne samo prekid vatre, već i sveobuhvatan pristup koji će obuhvatiti politička, ekonomska i društvena pitanja.

Pregovori koji su u toku u Dohi predstavljaju priliku za obnovu nade i mogućnost za izgradnju mira nakon decenija sukoba. Međutim, uspeh ovih pregovora zavisi od volje i posvećenosti svih strana da se razreše duboko ukorenjeni problemi i postigne pravda za žrtve sukoba.

Uskoro će biti potrebno postaviti konkretne korake za izgradnju poverenja između strana i osigurati da se bilo kakva buduća rešenja ne oslanjaju samo na vojne mehanizme, već uključuju i dijalog, saradnju i pomirenje. Ova situacija ostaje ključna za stabilnost ne samo Demokratske Republike Kongo, već i za celu centralnu Afriku.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: