Masti su važan deo uravnotežene ishrane i neophodne su za odvijanje mnogih procesa u našem telu. Ukoliko ne unosimo dovoljno masti, to može dovesti do različitih zdravstvenih problema.

Neke od ključnih uloga masti u organizmu uključuju apsorpciju vitamina poput vitamina A, D, E i K, uticaj na pravilno funkcionisanje očiju i mozga, ključnu ulogu u zarastanju rana, uticaj na proizvodnju hormona i njihovu ulogu kao izvor energije.

Manjak masti u telu retkost je kod zdravih osoba koje imaju uravnotežene obroke, ali postoji opasnost od nedostatka masti kod osoba sa određenim poremećajima u ishrani ili zdravstvenim stanjima poput kolektomije, zapaljenja creva ili cistične fibroze. Nedostatak vitamina A, D, E i K kao posledica nedovoljnog unosa masti može izazvati noćno slepilo, otečene desni, suvu i beživotnu kosu, gubitak zuba, bol u mišićima, depresiju, dermatitis, sporije zarastanje rana, gubitak kose i probleme sa plodnošću.

Vrste masti u ishrani uključuju trans masti, zasićene masti, polizasićene masti i monosazasićene masti. Trans masti se najčešće nalaze u prerađenoj hrani, pecivima, kolačima i tortama te povećavaju rizik od bolesti, srčanog udara i dijabetesa tipa 2. Zasićene masti pronalazimo najviše u namirnicama životinjskog porekla, a prekomerna konzumacija može biti povezana sa većim rizikom od srčanog udara. Polizasićene masti, poput omega-3 masnih kiselina, su esencijalne masti koje se nalaze u masnoj ribi, ostrigama, chia semenkama i orasima te smanjuju rizik od srčanih oboljenja. Monosazasićene masti, poput onih iz maslinovog ulja, orašastih plodova i avokada, smanjuju nivo lošeg holesterola i smanjuju rizik od srčanih oboljenja i srčanog udara.

Stručnjaci preporučuju da masti konzumirate najviše iz zdravih izvora poput maslinovog ulja, oraha, avokada i povrća, sa povremenom konzumacijom namirnica životinjskog porekla. Umeren unos masti, sa naglaskom na zdrave masti, važan je za održavanje zdravlja i ispravnog funkcionisanja organizma.