Godina 2024. donosi nam jednu posebnost koja je ne često uočena. To jest da je godina prestupna, a to znači da mjesec februar ima jedan dodatni dan. Ovo je iznimno važno iz razloga što Zemlji treba 365 dana da bi napravila krug oko Sunca, ali ta točnost nije baš savršena. Zapravo, Zemlji treba približno četvrtinu dana više, što je oko pet sati, 48 minuta i 45 sekundi. Zbog ove razlike, svake četiri godine imamo prestupnu godinu koja ima 366 dana, i to nam pomaže da održimo ravnotežu.

Iako se pet sati ne čini mnogo, kroz 100 godina to može rezultirati greškom od čak 25 dana. Tako smo došli do ovog trenutka kada je godina 2024. prestupna.

Prva prestupna godina uvedena je u vrijeme Julije Cezara još 46. godine prije Hrista. Tada je prema julijanskom kalendaru godina trajala u prosjeku 365 dana i četvrtinu. Međutim, kako su i dalje postojala velika odstupanja između solarne godine i kalendara, u 16. vijeku je uveden gregorijanski kalendar na zahtjev pape Grgura XIII.

Kada je uveden, odmah su preskočena 10 dana kako bi se „nadoknadila razlika“. Gregorijanski kalendar odstupa za samo 0,0003 dana od solarne godine, što znači da će biti jedan dan razlike tek za tri tisuće godina. U gregorijanskom kalendaru svaki period od 400 godina ima 97 prestupnih godina, dok julijanski kalendar ima 100. Prema gregorijanskom kalendaru, godine djeljive s 100 su obične, dok su one djeljive s 400 prestupne.

Osim toga, danas se koristi i julijanski kalendar, ali ima razlika i to je da je na primjer godina 2024. prestupna prema julijanskom kalendaru, dok je obična prema gregorijanskom kalendaru. Trenutno razlika između ova dva kalendara iznosi 13 dana. Tako, gregorijanski kalendar se koristi u većini krajeva svijeta, dok je julijanski kalendar i dalje aktuelan u nekim pravoslavnim crkvama i samostanima u Grčkoj.