Podaci govore da se čak 75 posto antibiotika potroši bespotrebno na blage virusne infekcije, na koje uopće nemaju nikakav učinak. Ali i da je svaka peta bakterijska infekcija otporna na antibiotike. Da li antibiotike uzimamo zdravo za gotovo, o tome je za Euronews Srbija govorila Sonja Stojiljković, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.
Na pitanje u kojoj mjeri i na koji način se antibiotici uzimaju, Stojiljković je istakla važnost pridržavanja recepta i preporuka liječnika.
„Vjerojatno se mnogo piju, posebno sada u zimskom periodu. Vrlo je važno da svi znamo kako je svaki antibiotik lijek koji je po zakonu lijek na recept. Znači on smije se izdati samo i isključivo na recept, odnosno po preporuci liječnika. Veoma je važno da ljudi znaju kako ne smiju uzimati antibiotike na svoju ruku“, objašnjava Stojiljković.
Na pitanje da li su ljudi skloni da na svoju ruku posežu za antibioticima, sagovornica kaže da nije ideja da se odmah posegne za antibiotikom.
„Antibiotici liječe samo bakterijske infekcije. Problem je u tome što, kada krenu respiratorni simptomi u zimskom periodu, nitko ne može u startu razlikovati da li je to virusna ili bakterijska infekcija. To u samom startu nije ni važno, ali je zato mnogo važnije da pustimo naš imunitet da se sam izbori sa infekcijom, nebitno da li je ona virusnog ili bakterijskog porijekla. Kada smo zdrava osoba, kada nam je imunitet dobar, naš imunitet će se izboriti sa tom infekcijom, stoga nama nije ideja da se odmah posegne sa antibiotikom“, kaže ona i dodaje:
„Vi kada odete kod liječnika, liječnik će najvjerojatnije pratiti situaciju par dana, dati vam vitamine, ukoliko se problem ne rješava liječnik će tek onda možda propisati antibiotike i to ukoliko smatra da je bakterijska infekcija. Virusna infekcija se bukvalno liječe čekanjem da prođe, odnosno vitaminskim preparatima da malo podignemo imunitet u tom trenutku, kao i odmorom“.
Govoreći o korištenju antibiotika koji ne utječu na bolest koja nas je zadesila, farmaceutkinja kaže kako to može dovesti do drugih problema.
„Antibiotik može prouzrokovati dosta drugih problema. To se možda ne događa tako često, ali na primjer može izazvati pad trombocita, pad nekih krvnih stanica koje mogu izazvati druge probleme u organizmu. Onda nam se može našarafiti nešto sasvim treće, neka nova infekcija koja može nam dodatno naštetiti. Zato je jako važno slušati savjete liječnika i ne tražiti od farmaceuta u apoteci antibiotike, jer farmaceut ne smije tek tako da vam ga sam izda“, pojašnjava ona.
S tim u vezi, navodi kako rezistencija na antibiotike postaje sve veći problem.
„Rezistencija na antibiotike je nešto što je nama sve veći problem. U posljednje vrijeme imamo situaciju da sve više ljudi umire od bolničkih infekcija gdje ih je napala bakterija kojoj kada uradite antibiogram nijedan antibiotik ne deluje. Svjetska zdravstvena organizacija je dala jednu strašnu prognozu gdje će se oko 2050. godine vratiti neke od bolesti koje smo imali u prošlosti, koje smo suzbili, koje smo uspješno liječili antibioticima. I zato je važno da te antibiotike čuvamo i da ih ne trošimo uludo, da ne idemo na svaku infekciju s antibiotikom jer to zaista nije potrebno“, kaže sagovornica.
Govoreći o najmlađima, Stojiljković kaže kako roditelji ne smiju samoinicijativno da posežu za antibioticima, već samo prema preporuci doktora.
„Kada su djeca u pitanju. Svjetska zdravstvena organizacija, ali i mnoge studije su rađene povodom respiratornih infekcija kod djece, mala djeca do pete godine mogu imati respiratornu infekciju i svakog mjeseca. I to sada uopće ne smatra nečim strašnim, jer to je put da djeca koja svakodnevno dolaze u kontakt sa virusima izgrade svoj imunitet, dakle da dođu do stečenog imuniteta kako bi kasnije kao odrasli ljudi mogli da budu zdravi. Opet je jako bitno reći da roditelji ne posežu sami za antibioticima. Malo dijete mora biti pregledano od strane liječnika i da se onda utvrdi šta je, a ukoliko je potrebno liječnik će prepisati antibiotik“, kaže ona.
Stojiljković kaže kako sugrađani sada na raspolaganju imaju savjetnike za antibiotike.
„Volela bih da kažem kako u apotekama sada imate savjetnike za antibiotike. To su farmaceuti, članovi Farmaceutske komore Srbije koji su prošli dodatne edukacije i sa kojima možete da kvalitetnim razgovorom riješite svaku nedoumicu“, pojašnjava ona.
Komentarišući podatak da je korištenja antibiotika između 2019. i 2023. godine porasla za 1 odsto, udaljavajući od cilja smanjivanja antibiotika za 20 odsto, sagovornica ističe razloge takvog razvoja situacije.
„To je period kada se dogodio kovid, sada znamo da je bilo kako racionalne, tako i iracionalne upotrebe antibiotika, obzirom da smo nismo imali dovoljno informacija, mijenjale su se i terapije i racionalna upotreba antibiotika je bila mnogo veća u odnosu na ove neke druge periode,“ objašnjava i dodaje:
„To niko nije mogao to da zamisli i zato se napravio taj veliki pad. Ali sad se iskreno nadam da neće biti takvih epidemija u budućnosti, odnosno da ćemo moći da sprovedemo plan smanjivanja korišćenja antibiotika, jer to nam je mnogo važno, uz tu neku redovnu vakcinaciju, jer i to je jedan od načina da mnoge bolesti sprečimo, a kad sprečite, onda ne morate da liječite, jel tako? Tako da su to ciljevi koji bi mogli da nas dovedu na neku zelenu granu pre 2050. godine“.
Ukazujući na dug proces proizvodnje lijekova, ona ističe izazove s kojima se suočava farmacija.
„Slabo napredujemo. To je isto jedan od problema sa kojim se suočavamo, da biste bilo koji lijek, ne samo antibiotik, definirali kao lijek koji može da se pusti na tržište, koji je siguran i bezbedan, vi morate imati ukupno 10 godina predkliničkih i kliničkih ispitivanja“, objašnjava Stojiljković.
