Američka unija za građanske slobode (ACLU) je danas podnela tužbu protiv odluke predsednika Donalda Trampa o uvođenju sankcija glavnom tužiocu Međunarodnog krivičnog suda (ICC), Karimu Kanu. Ova tužba dolazi kao odgovor na izvršnu naredbu koju je Tramp potpisao u februaru, a koja se odnosi na sankcionisanje Kanu i onemogućavanje građanima Sjedinjenih Američkih Država da mu pruže bilo kakve usluge.
Dvojica američkih boraca za ljudska prava, koje zastupa ACLU, tvrde da ova izvršna naredba predstavlja kršenje njihove slobode govora, koja je zagarantovana Ustavom Sjedinjenih Američkih Država. Prema njihovim rečima, sankcije prema Kanu su neosnovane i predstavljaju neprihvatljiv pritisak na međunarodne pravne institucije koje se bave ljudskim pravima.
Tužba je podneta federalnom sudu u Bangoru, u saveznoj državi Mejn. ACLU se zalaže za zaštitu slobode govora i prava pojedinaca da se angažuju u međunarodnim pitanjima, posebno kada je reč o ljudskim pravima. Ova situacija ukazuje na sve veći sukob između američke administracije i međunarodnih pravosudnih tela, kao što je ICC, koje istražuju ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.
Trampova administracija je često kritikovana zbog svog stava prema ICC-u. U januaru 2020. godine, američki State Department je objavio da će preispitati sve oblike saradnje sa ovim sudom, što je dodatno pojačalo tenzije između SAD i međunarodnih pravosudnih institucija.
Karim Khan, koji je na čelu ICC-a od marta 2021. godine, preuzeo je ovu poziciju sa zadatkom da se fokusira na borbu protiv ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti, uključujući istraživanje događaja u zemljama kao što su Afganistan i Sudan. Njegovo imenovanje je dočekano sa nadom da će sud raditi sa većom efikasnošću kako bi se osiguralo da počinioci zločina budu odgovorni za svoja dela.
Odluka da se uvedu sankcije Kanu izazvala je brojne reakcije među pravnicima i aktivistima za ljudska prava. Mnogi smatraju da su sankcije usmerene na pokušaj da se utiče na rad ICC-a i da se obeshrabre druge zemlje od saradnje s ovim sudom. Pored toga, postoji zabrinutost da bi ovakvi potezi mogli imati dugoročne posledice po međunarodni pravosudni sistem.
Upravni odbor ACLU-a je izjavio da je važno da se osigura da svi pojedinci, uključujući i tužioce međunarodnih sudova, mogu da rade bez straha od pritiska ili odmazde. „Svi mi imamo pravo da se angažujemo u pitanjima ljudskih prava i da podržavamo pravdu, bez obzira na to kako to može biti nepopularno u određenim krugovima“, izjavili su iz ACLU-a.
Pored pravnih implikacija, ovaj slučaj takođe otvara šira pitanja o ulozi Sjedinjenih Američkih Država u globalnim naporima za zaštitu ljudskih prava i pravde. Mnogi analitičari ukazuju na to da bi ovakve politike mogle smanjiti uticaj SAD-a na međunarodnoj sceni, posebno kada je reč o saradnji sa drugim državama i međunarodnim organizacijama.
U međuvremenu, dok se tužba ACLU-a nalazi na sudu, pitanje o budućnosti međunarodnog pravosudnog sistema i dalje ostaje otvoreno. Kako se svet suočava s brojnim krizama i sukobima, važno je osigurati da se pravda ne samo traži, već i ostvaruje, bez straha od političkog pritiska ili odmazde.
Ova situacija će, bez sumnje, biti praćena sa velikim interesovanjem, jer će njen ishod imati dalekosežne posledice po međunarodne odnose i zaštitu ljudskih prava širom sveta.
