Ministar vanjskih poslova Bjelorusije Sergej Alejnik danas je optužio litvanske vlasti da financiraju paravojne snage koje pokušavaju srušiti vladu u Minsku. On je izjavio da litvanski političari podržavaju ekstremiste i finansiraju njihove aktivnosti, te ih je pozvao da prestanu s takvom praksom. Alejnik je također naglasio da su litvanski političari svjesni postojanja paravojnih formacija na teritoriju Litvanije koje planiraju promjenu vlasti u Bjelorusiji.
Šef bjeloruskog KGB-a Ivan Tertel prethodno je tvrdio da u Litvaniji, Poljskoj i Ukrajini postoji oko 50 stranih fondova koji financiraju promociju politike „mekih moći“ prema Bjelorusiji, ali i radikalne opcije za promjenu vlasti u toj zemlji.
Nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji 2020. godine, neki opozicionari, uključujući bivšu predsjedničku kandidatkinju Svetlanu Tihanovsku, pobjegli su u Litvaniju. Tihanovsku je bjeloruski sud u odsutnosti osudio na 15 godina zatvora pod optužbom za zavjeru radi preuzimanja državne vlasti, osnivanje i vođenje ekstremističke grupe, javni pozivi na sankcije, poticanje društvenih podjela i izdaja države.
Ove optužbe između Bjelorusije i Litvanije predstavljaju samo nastavak napetosti između tih dviju zemalja koje su se pojačale nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji 2020. godine. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izabran je za šestu uzastopnu predsjedničku kandidaturu, što je rezultiralo masovnim prosvjedima i optužbama za izbornu prijevaru.
Oporba je tvrdila da su izbori bili namješteni i neregularni te su optužili Lukašenka za političko nasilje i represiju. Mnogi opozicioni lideri su uhićeni, protjerani ili su pobjegli iz zemlje zbog straha za vlastitu sigurnost.
Međunarodna zajednica osudila je postizborno nasilje u Bjelorusiji te je uvela sankcije protiv bjeloruskih dužnosnika. EU i Sjedinjene Američke Države također su izrazile podršku oporbi i zahtijevale demokratske reforme u zemlji.
Sukob između Bjelorusije i Litvanije dodatno je pogoršan optužbama o međunarodnoj konspiraciji i upletenosti stranih sila u unutarnje političke procese u zemljama. Litvanska vlada odbacila je optužbe Bjelorusije kao neutemeljene i nastavila podržavati oporbu u Bjelorusiji.
Ovo nije prvi put da su odnosi između Bjelorusije i Litvanije bili napeti. Dvije zemlje imaju povijest sukoba i antagonizma, posebno u vezi s pitanjem ljudskih prava, demokracije i suvereniteta. Litvanija je članica EU i NATO-a, dok je Bjelorusija tradicionalno bila saveznik Rusije.
Napetosti između Bjelorusije i Litvanije mogle bi imati ozbiljne posljedice po odnose između dviju zemalja, ali i po cijelu regiju. Nastavak političke krize u Bjelorusiji, uz međunarodne tenzije i geopolitičke igre, može dovesti do daljnjeg destabiliziranja situacije u istočnoj Europi.
Stoga je važno da međunarodna zajednica pronađe diplomatsko rješenje za krizu u Bjelorusiji te podrži demokratske procese i ljudska prava u zemlji. Bjeloruski narod zaslužuje slobodu, pravdu i demokraciju, a njihova borba za bolju budućnost treba biti podržana od strane međunarodne zajednice.
Između Bjelorusije i Litvanije postoji kompleksna politička situacija koja zahtijeva ozbiljan pristup i angažman svih relevantnih aktera. Nadamo se da će se situacija smiriti i da će se pronaći mirno rješenje za sve uključene strane. Sigurnost, stabilnost i demokracija moraju biti temelj stabilne budućnosti za cijelu regiju.
