Bitkoin je ponovno „podivljao“ i investitori su tržište ponovno doveli u situaciju koju popularni indeks označava kao „ekstremnu pohlepu“.
Najpoznatija svjetska kriptovaluta trenutno se trguje na razini od 70.000 dolara, nedavno je bila i više od 72.000 dolara, te je veoma blizu rekordnog nivoa iz ožujka od 73.777 dolara. Što se događa na tržištu i je li sva ova uzbuđenja samo zbog predsjedničkih izbora u SAD-u, 24sedam je razgovarao s Igorom Mirkovićem, stručnjakom za ovu temu iz prve srpske kriptomenjačnice ECD.rs.
– U ovom novom valu rasta, u usporedbi s onim od prije godinu dana, cijena je sada gotovo 100 posto veća, a politika je presudna stvar. Svaki izbori donose neizvjesnost i investitori povlače viškove novca „na sigurno“, a to je danas uz zlato svakako i bitkoin. Međutim, ovi izbori su prvi do sada u kojima su kriptovalute posebna tema i oba kandidata, i Kamala Harris i Donald Trump, se obraćaju i kripto zajednici, ali još više investitorima koji ulažu u kripto. Čak to ide toliko daleko da cijena djelomično prati ono što oni izjavljuju o kriptu – ističe Mirković.
A kako su se oba kandidata izjasnila „za“ kripto, a Trump čak obećao i snižavanje poreza vezanog za ulaganje u kriptovalute, cijena ide prema gore.
Današnja cijena bitkoina gotovo je 10 posto veća nego prije mjesec dana, a 97 posto, ili 34.440 dolara, veća nego prije godinu dana. Cijena trenutno nije povijesno rekordna, tj., nije u dolarima, ali u eurima (a time i dinarima zbog stabilnog tečaja prema valuti eurozone) i nekim drugim valutama jest.
Međutim, toj cijeni nisu doprinijeli samo političari, jer i samo financijsko tržište danas je znatno drugačije nego kada su bili izbori prije četiri godine. Tada nije bilo ETF-ova čijim se dionicama trguje na burzi, a koji su mogli ulagati direktno u kriptovalute, odnosno u bitkoin i eter, kao što to mogu danas.
– Danas, de facto u Americi na burzi bitkoin ETF-a i dalje „prave show“. Bitkoin je nadmašio zlato i bilo koju drugu sličnu imovinu. Ne može se, naravno, uspoređivati s S&P500 i ostalim poznatim burzovnim indeksima, ali ogroman novac ulazi tamo – ističe Mirković.
Koliko će vrijediti taj bitkoin?
Onima kojima je nevjerojatno da je nešto tako „neopipljivo“ kao što je kriptovaluta bitkoin skočila za 100 posto u godinu dana i koji sumnjaju u njezinu dugovječnost, još je manje pojmljivo da je vrijednost u posljednjih pet godina povećana za 650 posto, odnosno za 60.500 dolara.
S ovakvim rastom pitanje je gdje je granica. Investitor i kriptopromoter Michael van de Pop, koji ima gotovo 750.000 pratitelja na Twitteru, prognozira da će bitkoin vrijediti 100.000 dolara u prosincu.
Pomama za bitkoinom, međutim, nije raširena, pomalo i neočekivano, na druge kriptovalute.
– Ranije, kada je naglo rastao bitkoin, slijedio je i rast drugih vodećih kriptovaluta, prije svega etera. Sada to nije slučaj i događa se da je čak njihovo kretanje u suprotnom smjeru. Eter ide mnogo slabije nego što su mnogi očekivali, ali za to ima logičan razlog. Mreža Ethereum je samo jedan od projekata u kriptosvijetu koji imaju za cilj i svakodnevnu upotrebu u plaćanju, a ne samo očuvanje vrijednosti, dok je bitkoin jedan i nema konkurencije. Bitkoin je više ideologija nego što će ga netko koristiti za neke aplikacije, transfer i ostalo, dok kod etera nema takve ideologije već ljudi gledaju što im je povoljnije – objašnjava Igor Mirković.
Kad su prognoze u pitanju, Igor Mirković ukazuje na dvije koje su svojevremeno dale dva veoma renomirana investicijska fonda – Ark Invest i VanEck, i koje su se obistinile.
Ark je još 2020. godine, kada je bitkoin vrijedio samo 10.000 dolara, dao prognozu da će 2025. godine vrijediti 150.000 dolara. VanEck je otišao mnogo dalje, i u izvješću iz ove godine daje još projekciju jednog bitkoina na 2,9 milijuna dolara do 2050. godine.
VanEck predviđa da bi do 2050. godine bitkoin mogao učestvovati u 10 posto globalne međunarodne trgovine i 5 posto domaće trgovine širom svijeta, a da će centralne banke držati minimalno 2,5 posto svojih rezervi u bitkoinima.
Na čemu se baziraju ove smjele dugoročne projekcije? VanEck je uključio pad globalnog BDP-a sadašnjih ekonomskih globalnih lidera (SAD, EU, UK, Japan…) a s time i smanjeno povjerenje u današnje rezervne valute (dolar i euro) kao dugoročna sredstva očuvanja vrijednosti zbog prekomjernog zaduživanja i kratkovidnih (ličnih) geopolitičkih odluka država koje ih izdaju.
Kako povjerenje u trenutni monetarni sustav opada, mnogi poslovi i potrošači širom svijeta mogli bi prepoznati temeljne slabosti fiat valuta (koje izdaju i za koje jamče države) i potražiti neutralno sredstvo razmjene s nepokolebljivim vlasničkim pravima i predvidivom monetarnom politikom.
Ark ukazuje i na to da bitkoin može postati globalna mreža za zaključivanje transakcija što je daleko više od „digitalnog zlata“. Uvijek je dostupan, ne poznaje granice: Za razliku od tradicionalnih sustava, Bitcoin funkcionira 24/7, globalno, bez potrebe za posrednicima. Omogućava direktne, „od osobe do osobe“ transakcije, eliminira posrednike i smanjuje troškove međunarodnih plaćanja.
Uz sve to, pruža maksimalnu sigurnost i neopozivost transakcija. Otporan je na „cenzuru“ – nijedna treća strana ne može blokirati ili poništiti transakciju, što korisnicima daje potpunu kontrolu nad njihovim financijama za razliku od tradicionalnih sustava koji su podložni regulatornim ograničenjima.
