Dijalog između Beograda i Prištine započeo je 8. ožujka 2011. godine s ciljem unapređenja kvalitete života građana Kosova i Srbije. Proces političkog dijaloga postao je intenzivniji od 19. travnja 2013. godine nakon postizanja prvog sporazuma o normalizaciji odnosa, poznatog kao Briselski sporazum. Međutim, nakon 11 godina, formiranje Zajednice srpskih opština predstavlja glavnu prepreku za daljnji dijalog.

Novinarka Ana Marija Ivković izrazila je mišljenje da je dijalog mrtav i da ga više ništa neće pokrenuti osim krizne situacije koja bi zahtijevala hitne mjere i sastanak u Briselu ili drugdje. Posljednjih godina dijalog je uglavnom služio kako bi se smirile napetosti oko različitih pitanja između dviju strana.

Albin Kurti, kosovski premijer, nije posebno istaknuo dijalog ni tijekom predizborne kampanje ni nakon dolaska na vlast, ali je zajedno s srpskim predsjednikom prihvatio Ohridski sporazum iz veljače 2021. godine. S druge strane, iz Beograda su istaknuli da Srbija nikada neće priznati neovisnost Kosova. Europljani su izjavili da su postignuti određeni napretci u razgovorima, ali su pozvali obje strane da budu konstruktivne i izbjegavaju jednostrane akcije koje bi mogle destabilizirati situaciju.

Portparol Europske unije, Peter Stano, istaknuo je da se dijalog nastavlja, ali je teško predvidjeti datum visokog ili višeg sastanka jer to ovisi o obje strane koje moraju dogovoriti datum i dnevni red. Implementacija Ohridskog sporazuma smatra se najhitnijom.

Zadnji sastanak između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Aljbina Kurtija održan je u Briselu 14. rujna prošle godine bez postizanja dogovora. Različite interpretacije prioriteta i nekoordinirano djelovanje s obje strane često su predstavljali prepreku za napredak u dijalogu.