Gotovo mjesec dana nakon održavanja republičkih i lokalnih izbora u Srbiji, još uvijek se pojačavaju tvrdnje o velikim izbornim nepravilnostima, a Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (Birodi), iznio je Benfordov zakon kao dokaz da zvanični rezultati izbora „ne štimaju“.
Prema Benfordovom zakonu, brojevi od jedan do devet, u dugim nizovima ne pojavljuju se ravnomjerno. U srpskom biračkom spisku, brojevi su ravnomjerno raspoređeni i značajno se razlikuju od ovog pravila. Birodi je otišao i korak dalje postavljajući pitanje zbog čega je dolazilo do prekrajanja izbornih jedinica.
Republička izborna komisija Srbije (RIK) je 12. januara saopštila konačne rezultate parlamentarnih izbora prema kojima je vladajuća Srpska napredna stranka osvojila 129 mandata i apsolutnu većinu. Izborna lista „Srbija protiv nasilja“ osvojila je 65 mandata, izborna lista Socijalističke partije Srbije 18, lista predvođena Novom demokratskom strankom Srbije imaće 13, a isto toliko mandata osvojila je i lista Branimira Nestorovića „Mi – glas iz naroda“. U parlament je ušlo i pet manjinskih lista. Na izborima u Beogradu, prema konačnim rezultatima Gradske izborne komisije (GIK), SNS je dobio 49 mandata, „Srbija protiv nasilja“ 43 mandata, lista predvođena Novom demokratskom strankom Srbije ima sedam mandata, lista Branimira Nestorovića šest, a SPS pet.
I dok u vladajućoj SNS odbacuju sve dokaze o izbornim manipulacijama, u opoziciji se poslednjih dana razmatra ideja o vraćanju mandata, to jest podnošenju ostavki na dobijene mandate, kao još jednoj vrsti pritisika na vlasti da poništi ove i raspiše nove izbore pre svega u Beogradu.
Na pitanje kako se u borbu za poništavanje ovih i raspisivanje novih izbora uklapa predstojeći protest zakazan za 16. januar, Zoran Lutovac ističe da taj skup ne treba posmatrati kao nekakav „dan D“. Na kraju, na pitanje da li je optimista ili pesimista po pitanju rješavanja ovog velikog izbornog problema u Srbiji, Zoran Gavrilović kaže da je – realista:
“Kad kažem realista verujem da ima dovoljno aktera u Srbiji, koji nisu samo u političkim strankama kojima je pitanje demokratije i vladavine prava egzistencijalno, a ne samo partijsko-političko pitanje. Mislim da ovo što se dešava, angažovanje ljudi oko Proglasa, angažovanje studenata daju argumentaciju za realni optimizam”.