Da li je zdravija himalajska ili morska so

Miloš Radovanović avatar

Život u današnjem svetu zahteva brze odluke, a to se odnosi i na izbor namirnica za ishranu. Kada želimo da se hranimo zdravije, biramo namirnice koje su prirodne i bogate nutritivnim vrednostima. Jedna od takvih namirnica je so koja je neizostavan sastojak u pripremi jela. Međutim, vrsta soli koju koristimo može imati veliki uticaj na naše zdravlje.

Dve popularne alternative običnoj kuhinjskoj soli su morska so i himalajska so. Ove dve vrste soli sve više dobijaju na popularnosti zbog svog reputacije kao zdravijih alternativa običnoj kuhinjskoj soli. Međutim, važno je napomenuti da postoji nekoliko značajnih razlika između njih.

Himalajska so potiče iz regije Pandžab u Pakistanu i eksploatiše se već milenijumima. Nasuprot tome, morska so se dobija direktno iz morske vode, bez potrebe za kopanjem mineralnih naslaga. Prepoznatljiva ružičasta boja himalajske soli potiče od visokog sadržaja gvožđa u kamenoj rudi, dok morska so može imati različite boje u zavisnosti od mineralnog sastava i prisustva algi u vodi iz koje se ekstrahuje.

Hemijski sastav obe vrste soli je pretežno natrijum-hlorid, ali mogu sadržati i tragove drugih minerala. Važno je napomenuti da kao prirodni proizvodi, ove soli mogu sadržati i neželjene elemente kao što su olovo ili bakar zbog zagađenja okoline. Ipak, zbog prisustva različitih minerala, obe vrste imaju čistiji i manje oštar ukus u poređenju sa običnom kuhinjskom soli.

U pogledu intenziteta slanosti, himalajska so i morska so su slične, ali krupnije granule mogu dati intenzivniji ukus. Tekstura soli takođe može biti od pomoći pri izboru, jer se morska so odlikuje prirodnom vlažnošću i mekšom teksturom od himalajske soli. Obe vrste imaju grublju teksturu od rafinirane soli, što ih čini idealnim za završno začinjavanje jela ili pripremu marinada.

Kada je reč o nutritivnim prednostima, himalajska so zadržava određene minerale korisne za zdravlje nakon procesa prerade, dok morska so sadrži razne minerale u tragovima, a neke tamnije vrste mogu biti bogate sulfatima. Izbor između ove dve vrste soli prvenstveno zavisi od ličnih preferencija i ukusa. Preporučuje se eksperimentisanje sa obe vrste kako biste otkrili koja najbolje odgovara vašem ukusu i potrebama organizma.

U krajnjem slučaju, važno je voditi računa o količini soli koju unosimo u organizam, bez obzira na vrstu soli koju koristimo. Prekomerna konzumacija soli može dovesti do visokog krvnog pritiska i drugih zdravstvenih problema. Stoga, umesto da se fokusiramo samo na vrstu soli, trebamo se usredsrediti na unos soli u umerenim količinama kao deo uravnotežene ishrane. Važno je slušati potrebe svog tela i prilagoditi ishranu prema njima kako bismo očuvali zdravlje i vitalnost.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: