Da umesto jabuka i malina izvozimo krastavčiće i čips?

Miloš Radovanović avatar

Protekla godina donijela je mnoge izazove za srpske izvoznike voća i povrća. Naime, Srbija je izvezla voća i povrća za 200 miliona evra manje nego prethodne godine, iako su cene relativno stabilne. Glavni razlog pada izvoza je kontinuirano smanjenje tržišta u Rusiji, koja je bila dominantno tržište za mnoge srpske proizvode. Odsustvo novih tržišta može dovesti do gubitka statusa Srbije kao velikog izvoznika voća i povrća, upozoravaju stručnjaci na međunarodnom sajmu AgroBelgrade 2024.

Posebno zabrinjavajuće je smanjenje izvoza jabuka i malina, koje su nekada bile simbol srpskog voćarstva. Izvoz jabuka je smanjen za gotovo 20 miliona evra u 2023. godini, a izgubili smo čak 50% tržišta u Rusiji u poslednjih pet godina. Također, izvoz malina također bilježi pad i smanjenje u prometu, što ukazuje na probleme u srpskom voćarstvu.

Međutim, postoji i pozitivna strana, poput rasta izvoza čipsa od krompira, koji je postao veliki izvozni artikal za Srbiju. Iako je izvoz samog krompira smanjen, postoji potražnja za čipsom od krompira i pomfritom, što nudi nove prilike za srpske proizvođače.

Također, stručnjaci ističu potencijalne nove vrste voća i povrća za izvoz, poput borovnica, kiselih krastavaca i pečuraka. Očekuje se da će se ovi proizvodi dobro plasirati na tržištima širom svijeta. Srbija bi trebala razmisliti o diverzifikaciji svoje ponude, kako bi oporavila pad u izvozu voća i povrća.

Sve u svemu, srpski izvoz voća i povrća doživio je značajan pad u 2023.godini, ali postoji mogućnost za oporavak kroz diversifikaciju ponude i širenje na nova tržišta. Samo vremenom će se pokazati kako će se srpsko voće i povrće moći vratiti na put rasta i uspjeha na međunarodnom tržištu.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: