Danas 160 godina od smrti Vuka Stefanovića Karadžića, sećanje čuva i Univerzitet u Pitsburgu

Miloš Radovanović avatar

Vuk Stefanović Karadžić, poznat kao reformator srpskog jezika i pisma, preminuo je pre tačno 160 godina u Beču, ali njegovo nasleđe i dalje ima značaj u srpskoj kulturi i na univerzitetima širom sveta. Jedan od tih univerziteta je i Univerzitet u Pitsburgu, gde se već gotovo jedan vek neguje sećanje na ovog velikog srpskog reformatora.

Dečji pisac iz SAD, Silvija Otasević, nedavno je završila „Vukovu ćirličnu barku“ sa namerom da pomogne najmlađima da savladaju srpsko pismo. Ona ističe da Vuk Karadžić zauzima značajno mesto i na univerzitetima širom sveta, a posebno u Katedrali učenja na Univerzitetu u Pitsburgu.

Univerzitet u Pitsburgu, osnovan 1787. godine, pokrenuo je ideju o Katedrali učenja 1926. godine. U ovoj katedrali se nalaze nacionalne sobe 31 zemlje, gde se predstavlja kulturno nasleđe i dostignuća zajednica koje su se doselile u Pitsburg iz celog sveta, uključujući i srpsku zajednicu.

Silvija Otasević napominje da je ćirilično pismo deo srpske tradicije, stoga je važno da i najmlađi nauče da ga koriste i čitaju. „Vukova ćirilična barka“ je upravo takav projekat koji ima za cilj da pomogne deci da lakše savladaju ovo pismo i da neguju kulturno nasleđe Srba. Kroz ovakve inicijative, Vuk Karadžić i njegovo nasleđe ostaće značajni i inspirativni i za buduće generacije.

Kroz celu svoju istoriju, Univerzitet u Pitsburgu je bio otvoren sirem svetu. Ideja o Katedrali učenja je samo jedan od primera kako ovaj univerzitet neguje multikulturalnost i raznolikost. Zato je važno da se sećanje na Vuka Karadžića i njegov doprinos srpskoj kulturi i jeziku sačuva i van granica Srbije.

Vuk Stefanović Karadžić bio je srpski jezikoslovac, reformator srpskog jezika i pisma, književnik i folklorista, a njegov rad zauzima važno mesto u srpskoj kulturi i na univerzitetima širom sveta. Njegova reforma srpskog jezika, notabilno kroz uvođenje fonetske ortografije, predstavljala je revoluciju u razvoju srpskog jezika i pisma.

Njegova dela su bila od izuzetnog značaja za unapređenje srpskog jezika i pisma, te je stoga njegovo nasleđe i dalje od velikog značaja za srpsku kulturu i jezik.

Stoga je važno da se sećanje na njegov rad neguje i van granica Srbije, kao što to rade i univerziteti uključujući i Univerzitet u Pitsburgu. Projekti poput „Vukove ćirilične barke“ imaju poseban značaj u očuvanju i promociji njegovog nasleđa, te je važno nastaviti takve inicijative i podsticati mlade generacije da se upoznaju sa njegovim radom i doprinosom.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: