Inflacija u Evropskoj uniji postala je primjetnija u decembru, prateći snažniji rast cijena u evrozoni, prema podacima Eurostata.
Na nivou EU-a, godišnja stopa inflacije, koja se mjeri harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), povećala se u decembru na 3,4%, nakon što je u novembru pala na 3,1%. Na mjesečnom nivou, cijene su blago porasle za 0,1%, nakon što su u novembru pale za 0,4%.
U decembru je godišnja stopa inflacije u evrozoni bila 2,9%, što je prvi rast od aprila, nakon što je mesec dana ranije iznosila 2,4%. Najviše cijene u decembru u evrozoni pale su na svježu hranu – 6,8% više nego u novembru.
Na mjesečnom nivou, cijene su u 20-članoj zoni porasle za 0,2%, nakon što su prethodno pale za 0,6% prvi put od jula.
Među zemljama EU-a koje ne koriste euro, najvišu inflaciju su imale Češka i Rumunija, 7,6% i 7%, dok je Poljska, kao vodeća privreda koja ne koristi euro, imala inflaciju od 6,2%.
U evrozoni, cijena je najviše porasla u Slovačkoj, 6,6%, a slijedi Austrija, sa 5,7% i Hrvatska s 5,4%. Najmanji rast zabilježen je u Danskoj, 0,4%, zatim u Italiji i Belgiji, po 0,5%.
Sve ove informacije su zabrinjavajuće jer znače da cijene proizvoda rastu, a potrošači gube na kupovnoj moći. Ovo posebno zabrinjava u periodima ekonomske nestabilnosti i pandemije, kada mnogi ljudi imaju poteškoća s financijskom situacijom.
Inflacija se može smatrati simptomom mnogih problema u gospodarstvu, poput prevelike potražnje, nestašice roba, monetarne politike itd. Inflacija oponaša učinke na gospodarstvo kao cijene paušalne razine cijena – povećava, a smanjuje kupovnu moć.
Kako će se situacija s inflacijom dalje razvijati, ovisit će o mnogim faktorima, uključujući monetarnu politiku zemalja članica Europske unije. Nadamo se da će države uspjeti djelovati kako bi ova situacija ne izmakla kontroli i kako bi se održala ekonomska stabilnost u Europi.
