Bivši američki predsjednik Donald Trump je tijekom svog mandata „vrlo jasno dao do znanja“ da misli da Ukrajina „mora biti dio Rusije“, izjavila je njegova bivša savjetnica Fiona Hill u novoj knjizi američkog novinara Davida Sengera o nacionalnoj sigurnosti Sjedinjenih Država u uvjetima prijetnji od Rusije i Kine.

„Trump je vrlo jasno dao do znanja da smatra, znate, da Ukrajina, a svakako i Krim, moraju biti dio Rusije“, rekla je Hill, bivša viša direktorica za europske i ruske poslove u Savjetu za nacionalnu sigurnost SAD-u između 2017. i 2019. godine, Sengeru, novinaru New York Timesa i autoru knjige „Novi hladni ratovi: uspon Kine, invazija Rusije i borba Amerike za obranu Zapada“, prenijela je Gardijan koji je imao uvid u knjigu koja će biti objavljena u utorak u SAD-u.

Ona je istaknula da Trump zaista nije mogao shvatiti da je Ukrajina nezavisna država.

Knjiga se također bavi i drugim pitanjima nacionalne sigurnosti, uključujući sveprisutnu opasnost od Rusije i Kine te američki odgovor na te prijetnje. Autor istražuje kako se Sjedinjene Države suočavaju s izazovima i kako će se nositi s budućim rizicima.

Fiona Hill je tijekom svog svjedočenja u predsjedničkom procesu opoziva optužila Trumpa da je stvarao uvjete za korupciju na političkoj poziciji, a sada je u ovoj knjizi ponovno istaknula svoje viđenje Trampove politike prema Ukrajini i Rusiji.

Ovo su kontroverzne tvrdnje koje će sigurno izazvati mnogo debate i rasprave, jer pitanje Ukrajine i ruske prisutnosti na tom teritoriju ima dugu povijest i složene političke implikacije.

Ukrajina je bila središte političkih sukoba između Rusije i zapadnih zemalja, posebice Sjedinjenih Država, u posljednjih nekoliko godina. Rusija je anektirala Krim 2014. godine, što je izazvalo osude međunarodne zajednice i niz sankcija protiv Rusije.

Sjedinjene Države su podržale Ukrajinu u nastojanjima da očuva svoj teritorijalni integritet i suverenitet te su uložile značajne napore kako bi pomogle Ukrajini u suočavanju s ruskom agresijom.

Trampova politika prema Ukrajini u tom kontekstu je bila predmet kritike i rasprava, a ove nove tvrdnje Fiona Hill samo će dodatno potaknuti analizu i tumačenje tog perioda američke vanjske politike.

Osim toga, knjiga Davida Sengera istražuje i pitanje kineske prijetnje te njezinog utjecaja na međunarodnu politiku i trgovinu. Kina je sve više postala globalni igrač u svjetskoj politici, posebice u ekonomiji, te je postala ključna figura u regionalnim i globalnim sukobima interesa.

Sjedinjene Države su suočene s izazovom kako održati svoj položaj kao globalni lider te se nositi s rastućim utjecajem Kine, što postavlja pitanje budućnosti američke vanjske politike i nacionalne sigurnosti.

Ova knjiga će zasigurno biti važan doprinos analizi trenutnih međunarodnih odnosa i sigurnosnih izazova te će pružiti uvid u strategije Sjedinjenih Država u suočavanju s prijetnjama Rusije i Kine.

Davidsen je dobio pristup brojnim izvorima i stručnjacima za nacionalnu sigurnost kako bi detaljno istraživao teme o kojima piše u knjizi. Njegov rad donosi nove uvide i perspektive na pitanja koja su ključna za trenutni položaj Sjedinjenih Država u globalnoj politici.

U vrijeme kada se svijet suočava s brojnim izazovima, kao što su pandemija COVID-19 i klimatske promjene, pitanja nacionalne sigurnosti postaju još važnija i zahtijevaju pažljivo promišljanje i analizu.

Ova knjiga će pridonijeti raspravi o tome kako najefikasnije reagirati na prijetnje Rusije i Kine te kako osigurati stabilnost i sigurnost u međunarodnim odnosima.

Na kraju, važno je naglasiti kako knjiga Davida Sengera daje važan uvid u ključna pitanja nacionalne sigurnosti u suvremenom svijetu te predstavlja važan doprinos raspravi o američkoj vanjskoj politici i njezinim izazovima u suočavanju s prijetnjama od Rusije i Kine.