Predsednik Privremenog organa grada Beograda, Aleksandar Šapić, izjavio je kako je ubrzano odvajanje Kosova i Metohije od Srbije počelo dolaskom komunista na vlast 1945. godine. On ističe da je to jedan od razloga zašto želi da se raskrsti sa simbolima komunizma i bivšim jugoslovenskim liderom Josipom Brozom Titom.

Šapić je istaknuo da je pre dolaska komunista na vlast, Kosovo i Metohija postojali su samo kao oblast, te da je 1963. godine postalo autonomna pokrajina sa 15 novih opština koje su oduzete od Stare Srbije. Također je naglasio da je teritorija Kosova i Metohije udvostručena, sa 5100 kvadratnih kilometara na više od 10.000 kvadratnih kilometara.

Kosovo je 1969. godine postalo socijalistička autonomna pokrajina, a vrhunac tog procesa je bio Ustav iz 1974. godine, kada je Kosovo dobilo karakteristike tadašnjih republika unutar SFRJ. Šapić je dodao da je tokom tog vremena sistematski delo na raseljavanju srpskog stanovništva sa teritorije Kosova i Metohije, kako bi odnos u brojnosti bio u korist Albanaca.

Šapić je također istaknuo da je Slobodan Milošević 1991. godine ukinuo komunističke granice, što bi danas bio potpuno legitimno državne granice. Također je naglasio da da se Tito nije posvađao sa Staljinom 1948. godine, te da je Enver Hodža ostao veran Staljinu i prekinuo pregovore, Albanija bi postala deo SFRJ i dobila Kosovo i Metohiju.

Prema Šapiću, da se dogodilo to, Kosovo bi bio sastavni deo Albanije i nije bi bilo pitanja o tome kako sačuvati teritorij koji je trenutno pod međunarodnim nadzorom. Šapić je dodao i da je jedan od razloga zašto želi da se raskrsti sa simbolima komunizma i Josipom Brozom, jer su politike koje su sprovedene tokom tog perioda dovele do trenutne situacije na Kosovu i Metohiji.

Ova izjava predsednika Privremenog organa grada Beograda došla je u trenutku kada su odnosi između Srbije i Kosova ponovno napeti, posebno nakon što je Srbija sprečila Kosovo da postane članica Interpola. Također je naglašeno kako Priština i dalje nastavlja sa provokacijama i blokadama, te kako se situacija na Kosovu i Metohiji mora rešiti kroz dijalog i međusobno poštovanje.

Šapićeve reči su izazvale različite reakcije u javnosti, gde su neki podržali njegova stajališta o potrebi raskida sa simbolima komunizma i Titom, dok su drugi kritikovali njegov stav.

U međuvremenu, predstavnici vlade u Beogradu i Prištini nastavili su sa razgovorima o normalizaciji odnosa i postizanju kompromisnog rešenja za situaciju na Kosovu i Metohiji. Također, očekuje se da će se ova tema naći na dnevnom redu i narednih međunarodnih sastanaka koje će posredovati Evropska unija i druge međunarodne organizacije.

Srbija je ponovila svoju posvećenost mirnom rešavanju konflikta i postizanju stabilnosti na Balkanu, te ističe kako će nastaviti sa dijalogom i pregovorima sa Prištinom. Sa druge strane, Kosovo ističe svoju nezavisnost i težnju ka međunarodnom priznanju, te insistira na svojoj suverenosti i nezavisnosti.

Sada je na liderima obe strane da pronađu održivo rešenje za situaciju na Kosovu i Metohiji, koje će omogućiti napredak i prosperitet za sve građane regiona. Međunarodna zajednica prati razvoj situacije i pruža podršku u rešavanju ovog složenog pitanja, koje ima dugu istoriju i velike političke i društvene posledice.