Državni dug Srbije u julu 2024.

Miloš Radovanović avatar

U najnovijem izveštaju Ministarstva finansija Srbije objavljeno je da je javni dug zemlje na kraju jula iznosio 38,22 milijarde evra, što je 50% BDP-a. Ovo predstavlja smanjenje u odnosu na prethodnu godinu kada je dug iznosio 52% BDP-a, odnosno 36,15 milijardi evra.

Najveći deo duga odnosi se na kupce evroobveznica sa iznosom od 10,31 milijardi evra, dok su kupci dugoročnih dinarskih hartija od vrednosti bili dužni 7,47 milijardi evra. Strane vlade i poslovne banke su takođe deo dužnika, sa iznosom od 3,1 milijardu evra, dok je Kineskoj Eksport-import banci dugovano 2,78 milijardi evra, a MMF-u 2,40 milijardi.

U istom izveštaju se navodi da je republički budžet ostvario suficit od 70,8 milijardi dinara u prvih sedam meseci ove godine, što je bolje od planiranog deficita od 40,2 milijarde dinara. Prihodi su iznosili 1.264,9 milijardi dinara, dok su rashodi bili 1.194,1 milijardi dinara.

U julu je ostvaren suficit od 43,2 milijarde dinara, sa ukupnim prihodom od 197,8 milijardi dinara, od čega su poreski prihodi bili 176,3 milijarde dinara. Najveći deo poreskih prihoda dolazi od poreza na dodatu vrednost, akciza i poreza na dobit.

Neporeski prihodi su iznosili 19,6 milijardi dinara, dok su donacije u julu bile 1,8 milijardi dinara. Rashodi su iznosili 154,6 milijardi dinara, od kojih su najveći deo otišli na plate zaposlenima, kapitalne izdatke, transfere za obavezno socijalno osiguranje, subvencije i socijalnu zaštitu.

Kada se sagleda budžet sektora države, tokom prvih sedam meseci ove godine ostvaren je fiskalni suficit od 75,1 milijarda dinara i primarni fiskalni suficit od 177,8 milijardi dinara. Ministarstvo finansija je istaklo da je ostvareni suficit u skladu sa očekivanjima i da predstavlja pozitivan korak ka stabilizaciji javnih finansija.

Ovi podaci pokazuju da je Srbija ostvarila značajan napredak u upravljanju javnim dugom i budžetom, te da je postigla stabilnost i kontinuirani rast ekonomije. Ključni izazov će biti održavanje ovih pozitivnih trendova i nastavak fiskalne discipline kako bi se osigurala dugoročna održivost javnih finansija zemlje.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: