Dug građana raste, ali ima manje kreditnih kartica

Miloš Radovanović avatar

Građani Srbije povećali su ukupni dug prema bankama na 1.497 milijardi dinara ili oko 12,7 milijardi evra, prema redovnom mesečnom Kreditnom izveštaju Udruženja banaka Srbije (UBS). To je povećanje za 4,9% u odnosu na decembar 2024. godine. Kroz poslednju krizu, građani su naučili kako banke funkcionišu i gde su troškovi zaduživanja veći, pa su postali oprezniji u zaduživanju, ističe profesor Ismail Musabegović sa Beogradske bankarske akademije.

Vidljivo je da se ljudi sada opreznije zadužuju. U decembru 2022. godine, rast zaduženja građana je bio znatno veći, oko 7,4% godišnje. Čak kod gotovinskih kredita, rast se usporio, kao i kod stambenih kredita. Broj kreditnih kartica i njihovih korisnika pada, jer su kamate na kreditne kartice veoma visoke, od 12 do 23% godišnje, a kamate idu čak i do 50% godišnje kod nedozvoljenog minusa na računu.

Međutim, sigurnost mobilnog bankarstva i m-bankinga je sve više popularna kod građana. Na taj način, manje se koriste kreditne kartice za plaćanja. Prema podacima Narodne banke Srbije, u trećem tromesečju 2023. godine, rast instant plaćanja preko mobilne IPS aplikacije NBS porastao je za više od 27%, a broj korisnika m-bankinga je došao do 300.000, što je već jedna trećina broja onih koji imaju kreditne kartice.

Građani Srbije duguju bankama 5,9 milijardi evra samo po osnovu gotovinskih kredita. Rast ovog duga je u poslednjih dvanaest meseci povećan za 4,8%. Kamatne stope gotovinskih dinarskih i stambenih kredita za građane su takođe visoke. Prosečna ponderisana kamatna stopa banaka u decembru 2023. na stambeni kredit bila je 9,63% na one u dinarima i 4,46% na zajam vezan za evro, dok je za keš kredite građanin dao 11-13,3% za zajam u dinarima, odnosno 4-3,43% za kredit računat u evrima. Banke mnogo više zarađuju na keš kreditima, jer su kamatne stope mnogo veće kod ovih vrsta kredita.

Uprkos tome, građani Srbije postaju finansijski pametniji, oprezni u zaduživanju i koriste nove tehnologije u bankarstvu. Sve ove promene ukazuju na to da se promenio način korišćenja bankarskih usluga i navike potrošača u Srbiji.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: