Elektromobilnost se suočava s problemima na tržištu, a evropski plan postupnog ukidanja prodaje novih automobila s klasičnim motorima do 2035. godine može biti odgođen, prenosi se.

Usporavanje narudžbina električnih vozila dovodi u pitanje planove Evropske unije za postupno ukidanje automobila s motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem, što je jedan od najambicioznijih poteza za smanjenje emisije CO2.

Predsjednik Toyote, Akio Toyoda, izrazio je sumnju u dominaciju električnih vozila na tržištu, tvrdeći da će ona dostići najviše 30% udjela, dok će ostatak preuzeti hibridi, automobili na vodonik i klasični benzinski automobili. Činjenica da milijardu ljudi u svijetu živi bez struje dodatno otežava očekivanje dominacije baterijskih vozila na tržištu.

Unatoč primjerima poput Kine ili Norveške, gdje je udio električnih vozila veći od 30%, potrošači širom Europe suočavaju se s nedostatkom pouzdanog infrastrukture punjenja, visokim cijenama električnih automobila te ukidanjem subvencija za iste.

Neke zemlje, uključujući Veliku Britaniju, već su odgodile planirano ukidanje proizvodnje i prodaje novih benzinskih i dizelskih modela za pet godina do 2035. Rekordni poticaji uvedeni su u Italiji, dok se neki šefovi automobilskih kompanija žale i sabotiraju ovaj potez.

Stručnjaci tvrde da proizvođači električnih vozila ovise o subvencijama, dok kineski proizvođači uz poticaje države nude povoljnije automobile uz kontrolu troškova i stabilni lanac snabdijevanja.

S obzirom na napredak kineskih marki, posebno u odsustvu dodatnih trgovačkih barijera, strahuje se da bi one mogle narušiti ekonomiju EU i dovesti do gubitka desetina tisuća radnih mjesta.

Zabrana prodaje novih automobila s klasičnim motorima od 2035. godine predstavlja jednu od najkontroverznijih tema u automobilskoj industriji.

Situacija oko elektromobilnosti u Europi zahtijeva detaljno promišljanje i inovativne pristupe kako bi se riješili izazovi koji se javljaju. Pratimo daljnje razvoje ove situacije na našim online platformama.