Evropa uz Gruziju, Kalas osudila napade na mirne proteste

Miloš Radovanović avatar

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost, Kaja Kalas, izrazila je svoje nezadovoljstvo zbog nedavnog brutalnog razbijanja protesta u Tbilisiju, glavnom gradu Gruzije. U objavi na društvenoj mreži X, Kalas je naglasila da je „brutalni udar na mirne demonstrante, novinare i političare večeras u Tbilisiju neprihvatljiv“. Ova izjava dolazi u trenutku kada se u Gruziji odvijaju masovni protesti, a Kalas je istakla da EU stoji uz gruzijski narod u njihovoj borbi za slobodu i demokratiju.

Protesti su počeli kada je vladajuća partija Gruzijski san najavila da će suspendovati pregovore o pristupanju Gruzije Evropskoj uniji do 2028. godine. Ova odluka izazvala je ogorčenje među građanima, koji su se okupili svake noći od novembra, zahtevajući nove parlamentarne izbore. Tokom protesta, hiljade ljudi blokiralo je autoput u blizini glavnog grada, što je dovelo do sukoba sa policijom.

Gruzijski opozicioni lider Nika Melija uhapšen je ranije tokom dana zajedno sa nekoliko demonstranata. Opozicija je kritikovala vladu zbog njenog stava prema EU i optužila je vlasti za gušenje demokratskih sloboda. Policija je obezbeđivala protest, ali je prethodno upozorila demonstrante da je blokada autoputa krivično delo. Ove tenzije jasno ukazuju na razlike između vlade i građana, koji se osećaju iznevereno od strane vlasti u vezi sa evropskim integracijama.

Kaja Kalas je u svom saopštenju takođe naglasila da Gruzija ne ispunjava očekivanja koja se postavljaju pred kandidate za članstvo u EU. Ova izjava ukazuje na zabrinutost EU o trenutnim dešavanjima u zemlji i na potrebu za reformama koje bi omogućile Gruziji da napreduje ka članstvu u Uniji. U svetlu ovih događaja, važno je napomenuti da su odnosi između Gruzije i EU često bili kompleksni, sa brojnim izazovima i preprekama na putu ka integraciji.

Protesti u Gruziji nisu samo lokalni fenomen, već su deo šireg konteksta političkih promena u regionu. Gruzija je od sticanja nezavisnosti 1991. godine bila na putu ka demokraciji, ali su se suočili sa brojnim izazovima, uključujući ratove, unutrašnje sukobe i pritiske sa strane. U tom smislu, građani Gruzije traže ne samo promene u vladi, već i jaču podršku od strane EU kako bi osigurali svoju budućnost.

U ovoj situaciji, EU se suočava sa izazovom da pruži adekvatnu podršku gruzijskom narodu dok se suočavaju s represijom. Kalasova je naglasila da je važno da se čuju glasovi građana i da se osigura njihovo pravo na mirno okupljanje i izražavanje mišljenja. Ona je pozvala vlasti da preispitaju svoje postupke i da pokažu poštovanje prema demokratskim principima.

Protesti u Tbilisiju takođe oslikavaju nezadovoljstvo građana zbog ekonomskih i socijalnih problema koji muče zemlju. Inflacija, nezaposlenost i korupcija su samo neki od faktora koji doprinose nezadovoljstvu. Ovi problemi su dodatno pogoršani nedostatkom jasne vizije o evropskoj budućnosti zemlje, što je izazvalo strah i sumnju među građanima.

U svetlu trenutnih dešavanja, važno je da međunarodna zajednica, uključujući EU, nastavi da prati situaciju u Gruziji i pruži potrebnu podršku gruzijskom narodu. Održavanje dijaloga i promocija demokratskih vrednosti su ključni za stabilnost i budućnost Gruzije. Građani zaslužuju priliku da učestvuju u oblikovanju svoje budućnosti i da žive u zemlji koja poštuje njihova prava i slobode.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: