Finska postala prva zemlja Evropske unije koja vadi rudu uranijuma

Miloš Radovanović avatar

Finska je postala prva zemlja Evropske unije koja je počela sa kopanjem uranijuma, što je objavila rudarska kompanija danas. Firma je počela vaditi rudu na severoistoku zemlje, u rudniku u mestu Sotkamo.

U saopštenju na sajtu kompanije navodi se da se očekuje da će preduzeće dostići puni kapacitet do 2026. godine, pri čemu će obim proizvodnje uranijuma biti oko 200 tona godišnje. Za pripremu proizvodnje kompanija je investirala oko 20 miliona evra.

Ova vest je izazvala različite reakcije, kako kod stanovništva tako i kod stručnjaka i organizacija za zaštitu životne sredine. Dok neki smatraju da će eksploatacija uranijuma doprineti ekonomskom razvoju zemlje, drugi strahuju od potencijalnih negativnih uticaja na životnu sredinu i ljude.

Uranijum je radioaktivni element koji se koristi kao gorivo u nuklearnim reaktorima za proizvodnju električne energije. Međutim, proces eksploatacije i prerade uranijuma može imati ozbiljne posledice po životnu sredinu, uključujući zagađenje vode, vazduha i tla, kao i potencijalne zdravstvene probleme za ljude koji žive u blizini rudnika.

Finska trenutno ima četiri nuklearne elektrane koje proizvode oko 30% električne energije u zemlji. Vlada planira izgraditi nove nuklearne reaktore u narednim godinama kako bi smanjila emisije gasova sa efektom staklene bašte i obezbedila sigurno i pouzdano snabdevanje energijom.

Međutim, ova odluka o eksploataciji uranijuma može dovesti do dodatnih kontroverzi i diskusija u zemlji. Neke organizacije za zaštitu životne sredine već su izrazile zabrinutost zbog mogućih posledica po prirodu i ljude, dok se drugi nadaju ekonomskim benefitima koje bi eksploatacija uranijuma mogla doneti.

Ova situacija podseća na dilemu koja se često javlja u zemljama koje žele da razviju nuklearnu energiju kao alternativu fosilnim gorivima. Dok nuklearna energija može biti efikasan način za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i osiguravanje energetske nezavisnosti, ona nosi i određene rizike i posledice po životnu sredinu.

Finska će morati da balansira između potrebe za energetskom sigurnošću i zaštite životne sredine kako bi obezbedila održivu budućnost za svoje građane. Ovo pitanje neće biti rešeno lako, ali je važno da se vodi transparentna i otvorena rasprava o svim aspektima eksploatacije uranijuma i nuklearne energije.

Konačna odluka o budućnosti uranijumske industrije u Finskoj treba da se donese uzimajući u obzir sve relevantne činjenice, naučne studije i mišljenja stručnjaka, kao i stavove javnosti i organizacija civilnog društva. Samo na taj način će se moći osigurati da ova odluka bude u interesu svih građana i životne sredine.

Miloš Radovanović avatar