„Izgubljeni europski princ“ Kaspar Hauser bio je glavna tema na Starom kontinentu prošlog vijeka.
Ovaj divlji dječak pojavio se niotkuda i privukao ogromnu pažnju javnosti. Iako se i danas ne zna tko je zapravo bio Kaspar, analiza DNK s njegovih krvavih komada odjeće i dlaka otkrila je tko nije bio.
Jedne nedjelje 1828. godine, iznemogli dječak pronađen je napušten u gradu N. Teško je hodao i mogao je izgovoriti samo jednu rečenicu. Kasnije je ispričao da je od rođenja bio zatočen u podrumu, nikada nije vidio drugo ljudsko biće, drvo ili kuću. Do danas se ne zna odakle je došao ili tko ga je oslobodio.
Ovaj uvod u film „Enigma Kaspara Hausera“ Vernera Herzoga iz 1974. možda zvuči kao početak gotskog horor filma ili jezive adaptacije djela Edgara Allana Poea, piše Popular Mechanics. Međutim, Herzogov film nije bio fikcija, već biografski. To je samo jedan od mnogih radova o Kasparu Hauseru, divljem djetetu koje je privuklo pažnju čitave Europe 19. stoljeća i potaknulo teorije zavjere u koje je bilo upleteno i Svetorimsko carstvo.
Kada se 16-godišnji Hauser pojavio u Europi noseći pisma s njegovom čudnom pričom – da je držan u mračnoj i hladnoj tamnici, postao je poznat. Na početku nije mogao govoriti, samo je uspio napisati svoje ime, a zatim je mogao izgovoriti samo jednu frazu: „Želim biti konjanik kao moj otac“. Zbog toga je postao fascinacija europske aristokracije.
U roku godinu dana, širile su se glasine i tvrdnje da je bio sin nedavno preminulog velikog vojvode Carla, vladara Badena iz dinastije Zähringen. Karl je preminuo bez službenih nasljednika, a titulu je preuzeo njegov stric Ludwig, nakon čega je dinastija nestala. Prema popularnoj teoriji, Kaspar je bio Karlov sin koji je zamijenjen mrtvom bebom odmah po rođenju. Pozadina svega je bila priča u aristokratskim krugovima kako bi majka Ludwigaovog polubrata osigurala prijestolje svom sinu.
Iako su mnogi mislili da je Hauser obični prevarant, njegova misteriozna smrt samo pet godina kasnije dodatno je potpalila teorije o njegovom identitetu. Njega je ubio misteriozni stranac na ulici, a tri dana kasnije preminuo je od ozljeda.
„Šuška se da je ovo najveća misterija 19. stoljeća“, rekla je genetičarka Turi King, jedna od stručnjaka koji su proveli analizu DNK Kaspara Hausera, zaposlena na Sveučilištu u Bathu, prenosi ScienceAlert. Uzeli su DNK s krvavog odjeće i dlake pa su ga usporedili s potomcima dinastije Zähringen.
„DNK Kaspara Hausera bila je ista i na krvi i na dlaci, omogućujući nam da to ispitamo. Mitohondrijalna DNK bila je različita od navodnih sestara i njihovih potomaka. Jasno je da je mitohondrijalna DNK različita. Ovime je srušena teorija o ‘izgubljenom princu’. Nažalost, podaci koje imamo još uvijek ne govore nam tko je on, ali znamo tko nije“, rekla je Kingova.
Studija je objavljena u časopisu Science Direct, prenosi Telegraf.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
