Više od 4,2 milijuna građana Srbije u nedjelju, 2. juna, izaći će na izbore u 88 gradova i općina, gdje će birati odbornike. Također će se održati i ponovljeni izbori za Skupštinu grada Beograda, na kojima će biti prisutno 14 izbornih lista.
Lokalni izbori bit će održani u općinama u kojima se nije glasalo u decembru 2023. godine. Do ovog glasanja došlo je nakon izmjena i dopuna Zakona o lokalnim izborima i Zakona o jedinstvenom biračkom popisu.
Izborna tišina počinje večeras u ponoć i traje do zatvaranja birališta. Prethodni lokalni izbori u većini ovih mjesta održani su 2020. godine, zajedno s parlamentarnim i pokrajinskim izborima, u uvjetima pandemije koronavirusa.
Glasat će se u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Subotici, Zrenjaninu, Kikindi, Vršcu, Pančevu, Somboru, Sremskoj Mitrovici, Valjevu, Požarevcu, Jagodini, Užicu, i drugim mjestima. U Beogradu će biti moguće biranje i u općinama poput Čukarice, Novog Beograda, Palilule, Rakovice, Voždovca i drugima.
Koalicija oko Srpske napredne stranke (SNS) izlazi u svim mjestima, a u većini ih se priključuje i Socijalistička partija Srbije (SPS). Opozicija, međutim, nije jedinstvena u stavu o izborima, pri čemu neke stranke odlučuju bojkotirati izbore, dok će se druge kandidirati.
Nekoliko stranaka nekadašnje koalicije „Srbija protiv nasilja“ izaći će na izbore, ali najveća stranka nekadašnjeg bloka Stranka slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa neće sudjelovati u izborima u Beogradu i Nišu. Izbori će biti bojkotirani i od strane koalicije NADA.
Na izborima za Skupštinu grada Beograda bit će prisutno ukupno 14 lista, koje nose različite političke poruke. Još jedna važna promjena dogodila se kroz izmjene zakona, koje su omogućile održavanje svih izbora u isti dan, 2. juna.
Kampanja za ove izbore protekla je u sjeni prethodnih izbora, te se jako malo govorilo o lokalnim problemima i rješenjima. Glavna tema izbora bila je pitanje jesu li opozicijske stranke trebale bojkotirati izbore ili ne.
Profesor političkih znanosti Miloš Bešić istaknuo je da je interes vlasti razjedinjenje opozicije, te da će vlast najvjerojatnije izaći kao pobjednik iz ovih izbora. Rasprave se pretežito vode o izbornim uvjetima, uspoređujući ih s prošlim izborima, pri čemu je to jedina tema o kojoj se razgovara.
