Geostrateška potreba pomoći Zapadnom Balkanu do 2030.

Miloš Radovanović avatar

Ministarka spoljnih poslova Slovenije, Tanja Fajon, izjavila je da je tokom neformalnog sastanka sa ministrima spoljnih poslova sa Zapadnog Balkana postignuta saglasnost o potrebi da se pomogne zemljama kandidatima na putu ka Evropskoj uniji do 2030. godine. Fajon je naglasila da je ova pomoć geostrateški neophodna i da svi učesnici sastanka dele ovo mišljenje.

Sastanak, koji je održan u Luksemburgu, okupio je šefove diplomatija iz regiona, a domaćin je bila Kaja Kalas, šefica evropske diplomatije. Fajon je posle večere s ministrima naglasila važnost stabilnosti Srbije i izražavanje želje EU za jakom i stabilnom Srbijom. Takođe, istakla je zabrinutost zbog situacije u Bosni i Hercegovini, posebno zbog „secesionističke retorike“ koja, prema njenim rečima, može negativno uticati na evropski put te zemlje.

Ona je rekla da je veoma važno pratiti događaje u regionu iz bezbednosnog i političkog aspekta, te da je situacija u Bosni i Hercegovini posebno zabrinjavajuća. Fajon je takođe izrazila optimizam u vezi s napretkom Albanije, koja otvara novo poglavlje u pristupnim pregovorima, kao i Crne Gore, koja dobro napreduje prema EU. Izrazila je nadu da će još neke zemlje ubrzati svoje reforme ka članstvu u EU.

Pored toga, Fajon je istakla da postoji inicijativa Slovenije i Nemačke za ubrzanje procesa proširenja EU kroz uvođenje glasanja kvalifikovanom većinom, što bi moglo olakšati pristupne pregovore i smanjiti prepreke u bilateralnim odnosima. Ova inicijativa bi mogla značajno doprineti bržem napretku zemalja zapadnog Balkana u procesu pridruživanja EU.

Ministarka spoljnih poslova Letonije, Baiba Braže, takođe je učestvovala na sastanku i istakla da su razgovori uključivali usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, uključujući sankcije. Preporučila je kandidatima da ne učestvuju na paradi povodom Dana pobede nad fašizmom u Moskvi, što je deo jasnih smernica zemalja članica EU.

Hrvatski ministar spoljnih i evropskih poslova, Gordan Grlić Radman, naglasio je da su kandidatima preneta očekivanja o usklađivanju sa vrednostima, politikama i principima EU, kao i promovisanje regionalne stabilnosti i dobrosusedskih odnosa. Ove vrednosti su ključne za budućnost zemalja zapadnog Balkana u EU.

Nemačka ministarka spoljnih poslova, Analena Berbok, ukazala je na značaj integracije zapadnog Balkana u EU kao načina za jačanje mira u regionu. Francuski ministar za Evropu i spoljne poslove, Žan Noel Baro, dodao je da EU želi da izvozi stabilnost u region, a ne da uvozi nestabilnost.

Sastanak Saveta EU za spoljne poslove se održava u Luksemburgu, gde se razgovara o važnim pitanjima, uključujući i rat u Ukrajini, situaciju na Bliskom Istoku, kao i odnose EU sa Afrikom i aktuelna pitanja vezana za Jermeniju i Azerbejdžan. Ova rasprava je deo šireg okvira za razumevanje i unapređenje odnosa između EU i zemalja zapadnog Balkana, kao i drugih regiona.

U zaključku, jasno je da su zemlje zapadnog Balkana na važnom raskršću, gde njihova budućnost zavisi od sposobnosti da se prilagode evropskim standardima i vrednostima. EU, s druge strane, pokazuje volju da pruži podršku i pomogne u tom procesu, ali i očekuje određene reforme i usklađivanje sa zajedničkim politikama. Ova dinamika će oblikovati ne samo budućnost regiona već i stabilnost cele Evrope u godinama koje dolaze.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: