Nova studija koju su proveli australski znanstvenici pokazala je da su globalne temperature možda rasle brže i ranije nego što se prethodno mislilo. Istraživači su proučavali temperaturu okeana kroz vijekove pomoću kostura morskih spužvi i otkrili su da je zagrijavanje okeana u industrijskoj eri počelo čak 70 godina ranije nego što se prethodno smatralo.
Studija je vođena profesorom Malcolmom McCullochom sa Univerziteta Zapadne Australije, a rezultati su objavljeni u časopisu Nature Climate Change. Tim znanstvenika dobio je podatke o temperaturi okeana proučavajući kosture kalcijevog karbonata dugovječnih karipskih spužvi. Ovi podaci pokazuju da je zagrijavanje okeana počelo sredinom 1860-ih, što je značajno ranije nego što su prethodne studije sugerisale.
Prema riječima profesora McCullocha, ovo otkriće ukazuje na to da je globalno zagrijavanje podcijenjeno za oko 0,5 stepeni Celzijevih. Ovo značajno povećava ozbiljnost situacije kada je u pitanju borba protiv klimatskih promjena, jer smo sada bliži „zaštitnoj granici“ od 1,5 stepeni Celzijevih iznad predindustrijskih nivoa, postavljenoj 2015. Pariškim sporazumom.
Profesor McCulloch naglašava da ukoliko se nastave trenutne stope emisija, prosječna globalna temperatura sigurno će preći 2 stepena do kasnih 2020-ih, te da će biti više od 2,5 stepeni iznad predindustrijskih nivoa do 2050. Ovo je znatno više od ciljeva postavljenih Pariškim sporazumom i Međuvladinim panelom za klimatske promjene.
Istraživanje također ukazuje na zabrinjavajuće brze stope zagrijavanja kopna, koje se očekuje da će biti oko 4 stepena iznad predindustrijskih nivoa do 2050. Zbog ovih zabrinjavajućih rezultata, profesor McCulloch ističe da je nužno smanjiti emisije stakleničkih plinova za pola do početka 2030. godine, te svakako ne kasnije od 2040. godine.
Ovo istraživanje je izuzetno važno jer ukazuje na to da su klimatske promjene izraženije nego što se prethodno mislilo, te da su hitne mjere potrebne kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i zaštitila planeta od daljeg zagrijavanja.
Stoga je neophodno da se globalna zajednica hitno angažira na smanjenju emisija stakleničkih plinova i ulaganju u obnovljive izvore energije kako bi se spriječile daljnje negativne posljedice klimatskih promjena. U suprotnom, posljedice mogu biti katastrofalne po čovječanstvo i planetu Zemlju.
Ovo istraživanje dodatno ističe ozbiljnost situacije kada je u pitanju klimatska kriza i potrebu za hitnim djelovanjem svih zemalja i zajednica. Ukoliko se ne preduzmu odlučne akcije kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i ograničilo globalno zagrijavanje, posljedice mogu biti katastrofalne po sve nas.
Ova nova studija daje nam važne podatke o brzini globalnog zagrijavanja i ukazuje na hitnu potrebu za akcijom kako bi se zaštitila planeta od daljeg štete. Svi smo odgovorni za budućnost naše planete, te je stoga neophodno da se svi zajedno angažiramo u borbi protiv klimatskih promjena kako bi sačuvali našu planetu za buduće generacije.
