Predsednik Hrvatske Zoran Milanović nedavno je dao oštre kritike nove vlade HDZ-a i Domovinskog pokreta koju predvodi premijer Andrej Plenković. On je istakao da Hrvatsku ne ugrožava ustaški pokret, već koruptivni kartel, te je nazvao formiranje nove vlade „maskiranjem“ sličnom onoj koju bi osmislio i Vladimir Putin.

Milanović je istakao da Plenković ne štiti Hrvatsku od ekstremizma, već je sklopio sporazum sa strankom koja je osvojila samo 10 posto na izborima. Upozorio je da hrvatskim građanima preti korupcija i da je HDZ pretnja zbog svog koruptivnog delovanja.

On je kritikovao i Milorada Pupovca, optužujući ga da radi ono što mu Plenković naređuje, te da takvu vezu nije video ni sa Palestinom i Izraelom ili finalom Kupa. Milanović je istakao da desnica poziva Pupovca da glasa za Plenkovića kako bi zaštitili lopove u vladi. On je također naveo da ne očekuje ništa od ove Vlade.

Ove izjave predsednika Hrvatske su izazvale veliku pažnju javnosti i podigle veliku prašinu u političkim krugovima. Kritike na račun nove vlade HDZ-a i Domovinskog pokreta dolaze u trenutku kada Hrvatska prolazi kroz političke promene i suočava se sa brojnim izazovima, kako unutar zemlje, tako i u međunarodnim odnosima.

HDZ, kao vladajuća stranka, suočava se sa kritikama zbog navodne korupcije i nedostatka transparentnosti u radu. Opozicione stranke i predstavnici civilnog društva upozoravaju na moguće probleme u funkcionisanju pravne države i demokratskih institucija.

Domovinski pokret, kao nova politička snaga koja je nedavno formirala vladu sa HDZ-om, također je na meti kritika. Neki smatraju da ova koalicija nije dovoljno jasno definisala svoje političke ciljeve i prioritete, te da postoji veliki jaz između retorike kojom se predstavljaju i njihovih stvarnih postupaka.

Uz to, odnosi između Hrvatske i njenih suseda, posebno sa Srbijom i BiH, su napeti, što dodatno otežava stabilnost na Balkanu. Pitanja ratnih zločina, granica i manjinskih prava su i dalje aktuelna, iako je prošlo više od dve decenije od završetka ratova na ovim prostorima.

U takvoj situaciji, kritike predsednika Milanovića mogu se shvatiti kao pokušaj da se skrene pažnja javnosti na vitalne probleme u društvu i politici, te da se otvori prostor za ozbiljnu raspravu o budućnosti Hrvatske.

Ipak, nije sve crno-beloo u političkoj areni Hrvatske. Postoji i pozitivna strana – aktivna i angažovana građanska scena koja se bori za društvo zasnovano na pravdi, demokratiji i solidarnosti. Mnogi mladi ljudi su uključeni u različite oblike aktivizma i rade na stvaranju bolje budućnosti za sve građane Hrvatske.

Takođe, Hrvatska ima bogatu kulturnu, istorijsku i prirodnu baštinu koja privlači turiste iz celog sveta. Turizam je jedna od najvažnijih privrednih grana zemlje i donosi značajan prihod. Osim toga, Hrvatska je članica Evropske unije i aktivno učestvuje u evropskim integracijama.

U zaključku, politička situacija u Hrvatskoj je kompleksna i puna izazova, ali isto tako i prilika za promene i napredak. Važno je da se svi akteri u društvu angažuju u dijalogu i saradnji kako bi zajedno izgradili bolju budućnost za sve građane Hrvatske.