Evropska Unija donijela je odluku da će od 2035. godine zabraniti prodaju novih vozila s benzinskim i dizelskim motorima, ali će dozvoliti vozilima koji koriste sintetička goriva da nastave s prodajom. Ova odluka donesena je u okviru napora da se smanji emisija štetnih gasova u atmosferu i da se promoviše korištenje alternativnih izvora energije.
Međutim, nije svima jasno da li je ova odluka u potpunosti transparentna. Izvršni direktor kompanije BMW, Oliver Zipse, izrazio je sumnju da EU zapravo teži potpunoj zabrani motora s unutarnjim sagorijevanjem, iako je uključila izuzeća za vozila koja koriste sintetička goriva. Zipse je tokom konferencije o prihodima kompanije BMW istaknuo da postoji veliki broj indicija koje upućuju na to da Evropska komisija želi da zamagli istinu uvodeći e-goriva kao prividno rješenje.
Njemačka je bila jedan od glavnih pokretača ove odluke Evropske komisije, koja bi omogućila proizvođačima automobila da nastave s prodajom svojih najprofitabilnijih modela sa SUS motorima i nakon 2035. godine. Ova odluka se poklapa s ciljem EU da postane klimatski neutralan do 2050. godine i da se postigne smanjenje emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine, u poređenju sa nivoima iz 1990. godine.
Reakcije na ovu odluku su podijeljene. Dok neki podržavaju ovaj korak ka smanjenju zagađenja i zaštiti okoliša, drugi strahuju da bi ova zabrana mogla dovesti do gubitka radnih mjesta u automobilskoj industriji i da bi mogla imati negativne ekonomske posljedice. Svoje mišljenje su iznijeli i stručnjaci koji ističu važnost razvijanja infrastrukture za punjenje električnih vozila i proizvodnju obnovljive energije kako bi se osigurala održiva tranzicija ka električnim vozilima.
U međuvremenu, kompanije poput BMW-a nastavljaju s razvojem novih tehnologija i inovativnih rješenja kako bi se prilagodile novim zahtjevima tržišta i regulatornog okvira. BMW je nedavno najavio ambiciozan plan za ubrzanu elektrifikaciju svoje flote, te planira da do 2023. godine predstavi 13 potpuno električnih modela, uključujući i prvi model s potpuno autonomnom tehnologijom vožnje.
U svjetlu ovih događanja, pitanja koja se postavljaju odnose se na to kako će ova odluka uticati na automobilsku industriju u Evropi, kako će se proizvođači automobila prilagoditi novim zahtjevima i koji će biti dugoročni ekonomski i ekološki efekti ovih promjena. Važno je da se traže održiva i efikasna rješenja koja će omogućiti smanjenje emisija štetnih gasova, ali istovremeno osigurati održiv ekonomski razvoj i zaštitu radnih mjesta.
U zaključku, zabrana prodaje novih vozila s benzinskim i dizelskim motorima od 2035. godine u EU predstavlja korak ka zaštiti okoliša i smanjenju emisije štetnih gasova, ali sa sobom nosi i pitanja o mogućim ekonomskim i socijalnim posljedicama. Ključno je da se pronađu održiva rješenja koja će omogućiti balansiranje između zaštite okoliša i održivog ekonomskog razvoja.
