Izbori u Rusiji pod represijom i nedemokratski, Borelj najavio zajedničku izjavu 27 zemalja EU

Miloš Radovanović avatar

Predsednički izbori u Rusiji su održani 18. marta 2018. godine, a ruski predsednik Vladimir Putin je pobedio sa više od 76% glasova. Međutim, ovi izbori su naišli na oštru kritiku i osudu Evropske unije i evropskih zemalja zbog nedemokratskog karaktera, represije i zastrašivanja.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj je izjavio da izbori nisu bili fer i slobodni, već su sprovedeni pod represijom i zastrašivanjem, što ukazuje na nedostatak stvarne demokratije u Rusiji. On je najavio zajedničku izjavu svih 27 zemalja EU kako bi osudile ove izbore.

Francusko Ministarstvo spoljnih poslova takođe je osudilo održavanje izbora u Rusiji, navodeći da su vršena represija civilnog društva i da nisu poštovani uslovi za demokratske izbore. Ipak, pohvalili su hrabrost ruskih građana koji su mirno protestovali protiv napada na njihova osnovna politička prava.

Dodatno, Francuska je osudila i održavanje izbora u teritorijama Ukrajine pod ruskom kontrolom, ističući da ne priznaju ove takozvane izbore. Ova situacija dodatno ukazuje na nedostatak demokratije i poštovanja prava u Rusiji.

Ministarka spoljnih poslova Nemačke, Analena Berbok, takođe je oštro kritikovala predsedničke izbore u Rusiji, nazivajući ih „izborima bez izbora“. Ona je najavila da će EU preduzeti korake ka uvođenju novih sankcija protiv Rusije kao odgovor na nedemokratsko ponašanje.

Ove kritike i osude upućene sa strane Evropske unije i evropskih zemalja označavaju ozbiljnu zabrinutost zbog nedostatka demokratije u Rusiji i nedostatka poštovanja osnovnih političkih prava. Izbori trebaju biti fer, slobodni i transparentni, omogućavajući građanima da slobodno izaberu svoje predstavnike, što se nije desilo u slučaju ruskih predsedničkih izbora.

Ovakva situacija postavlja pitanje o budućnosti demokratije u Rusiji i odnosima sa Evropskom unijom i evropskim zemljama. Neophodno je da se Rusija pridržava demokratskih principa i poštuje osnovna ljudska prava kako bi se uspostavila stabilna i održiva demokratija u zemlji.

Uvođenje novih sankcija protiv Rusije može imati ozbiljne posledice na odnose između Rusije i Evropske unije, ali je neophodno da EU reaguje na nedemokratsko ponašanje i zastrašivanje koje je prisutno u Rusiji.

Konačno, potrebno je da se preduzmu koraci ka promociji demokratije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava u Rusiji, kako bi se osiguralo da građani imaju pravo da slobodno izraze svoju političku volju i izaberu svoje predstavnike na fer i slobodnim izborima.

Miloš Radovanović avatar