Kako je Deda Avram uspeo da podigne dinar na noge?

Miloš Radovanović avatar

Pre tačno 30 godina, 24. januara, Dragoslav Avramović predstavio je novi dinar u Saveznoj Republici Jugoslaviji i na taj način uspeo da zaustavi tadašnju hiperinflaciju koja je harala zemljom. Zahvaljujući Avramovićevom programu, privreda je dobila zdrav i stabilan novac, a devizne rezerve su dopunjene, obezbeđujući potpunu konvertibilnost. Tada je za najvredniji svežanj novčanica od 500 milijardi dinara mogla da se kupi samo gumica za kosu, a same novčanice su često bile bačene na ulici.

Profesor Velimir Lukić, sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu, ističe da je historka hiperinflacije ostavila jaka sećanja, poput sećanja na dileri deviza, prodaju benzina na ulicama, nestašicu osnovnih životnih proizvoda, šverc robe, sivu ekonomiju i drugo. On naglašava i da je hiperinflacija pokrenula raspad SFRJ, zajedno sa krizom vraćanja javnog inostranog duga.

Profesor takođe ističe da je štampanje novca od strane Narodne banke Jugoslavije jedan od razloga za hiperinflaciju, jer država nije imala drugi način da pokrije visoke državne troškove. U januaru 1994, uveden je novi konvertibilni dinar sa fiksnim paritetnim kursom, koji je povratio stabilnost u privredu, a špekulativne aktivnosti su postale nemoguće ili neisplative. Nivo proizvodnje se za nepuna tri meseca vratio na nivo iz juna 1993, a od jula iste godine dinar više nije bio deficitarno finansiran od Narodne banke Jugoslavije.

Međutim, nakon što je Deda Avram, kako ga zovu, smenjen sa pozicije guvernera narodne banke 1996. godine, krah dinara je ponovo počeo. Dinar je polako počeo da gubi na vrednosti, a divlji ulični kurs je postao mnogo značajniji od zvaničnog kursa. Sve je to dovelo do toga da je za jednu nemačku marku na crnom tržištu bilo potrebno 30 dinara, što je dovelo do daljeg propadanja domaće valute.

Dragoslav Avramović je bio nekadašnji službenik Svetske banke, a nakon što je napustio funkciju guvernera Narodne banke, postao je direktor pozitivne stope. Takođe, on je bio poznat po svojoj skromnosti, jer uprkos svojoj poziciji, nije imao službeni automobil i često je išao na posao autobusom ili taksijem. Njegova uloga u stabilizaciji dinara 1994. godine je bila od presudnog značaja za srpsku ekonomiju.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: