Priština- Posljedice NATO intervencije u bivšoj Saveznoj Republici Jugoslaviji prije 25 godina i dalje duboko utječu na društvo i politiku Kosova, a Srbi i Albanci imaju različite stavove o akciji Savezne snage i tome što je ona donijela.

Srpski sugovornici Glasa Amerike smatraju bombardiranje nepravednim i štetnim, dok Albanci ističu da je dovelo do promjena i oslobođenja.

„Danas, evo već 20 nekoliko godina mi smo sada država. Mi smo stalno tražili, od ’76 da Kosovo bude ravnopravna republika, ali mi smo dobili državu i Kosovo je priznalo 117 država kao državu na Balkanu“, kaže jedan od albanskih stanovnika Prištine.

„Isterani radnici s posla, učenici iz školskih klupa. To je bila segregacija i normalno da je poslije toga došlo do bombardovanja“, dodaje drugi.

„Mi smo slobodniji sada do negdje, ali nije kraj toga još“, smatra jedan od anketiranih Albanaca.

Pred 25 godina, Severnoatlantska alijansa (NATO) pokrenula je vojnu kampanju protiv bivše Savezne Republike Jugoslavije – nakon neuspješnih pregovora albanske i srpske delegacije, uz međunarodno posredovanje, o rješavanju krize i sukoba na Kosovu – tadašnjoj jugoslavenskoj i srpskoj pokrajini.

Intervenciji nazvanoj „Saveznička snaga“, koja je počela 24. ožujka 1999., prethodili su sukobi vojske i policije tadašnje SRJ i snaga Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), kao i ubojstva, deportacije i masovni progoni kosovskih Albanaca tijekom 1998. i 1999. godine.

Nevladina organizacija Human Rights Watch navodi da je broj izbjeglih i raseljenih Albanaca s Kosova tijekom sukoba bio blizu 863.000.

U Sjevernoj Mitrovici, gdje Srbi čine većinu stanovništva, na NATO intervenciju se gleda kao na akciju suprotnu međunarodnom pravu.

„Rezultati su proterani Srbi sa Kosova, negde oko 200.000, klasična okupacija mimo odluke Ujedinjenih nacija“, kaže za Glas Amerike jedan od stanovnika.

„Nije bilo pravedno, ne znam kako drugačije da vam objasnim“, smatra drugi.

„Narod je izginuo, smanjio se. Sve nas je zakačilo, rat, bombardovanje i sve moguće. Nikakvi rezultati, ne daj bože više da se ponovi“, dodaje treći.

Četvrt stoljeća poslije NATO intervencije službeni broj žrtava još je nepoznat. Država Srbija nikada nije objavila podatke o stradalima, a u javnosti se proizvoljno licitira brojkama između 1.200 i 4.000 ljudi.

Prema zajedničkom bilansu nevladinih organizacija Fonda za humanitarno pravo u Srbiji i na Kosovu, koje su objavile popis, ukupno je poginulo 754 ljudi: 454 civila i 300 pripadnika oružanih snaga.