Kako reagovati i koga pozvati u takvim situacijama?

Miloš Radovanović avatar

Najave samoubistava sve češće se mogu videti na društvenim mrežama. Stručnjaci kažu da je to zapravo poziv za pomoć i da treba reagovati – razgovarati sa osobama u problemu, pozvati Centar za prevenciju suicida, ali i alarmirati policiju i Hitnu pomoć.

Brojne korisnike društvene mreže X (tviter) u nedelju, 14. januara, uznemirio je post u kome jedna tviterašica kaže da je popila tri kutije ksalola (leka koji je namenjen lečenju anksioznosti) uz dodatnu poruku koja sugeriše da je pokušala da izvrši samoubistvo.

Poruka o pokušaju samoubistva stigla je sa zaključanog profila, ali je skrinšot poruke počeo je da se širi tom društvenom mrežom. Mnogi su bili zabrinuti i pokušali su da stupe u kontakt sa njom.

Jedna korisnica društvene mreže X je bila posebno uporna. Pokušavajući da stupi u kontakt sa njom pozvala je Centar za prevenciju samoubistava, a potom i policiju. Tako je počela potraga za osobom koja je pokušala da izvrši samoubistvo.

Prolazili su sati i dani, mnogi su se pitali šta je sa tom osobom. Stigla je informacija da je preživela, da je na bolničkom lečenju i da su razgovarali sa njom.

„Zahvalila se svim na brizi i onima koji su prethodnih dana pokušali sa njom da stupe u kontakt“, navedeno je na mreži X.

Cela priča izazvala je uznemirenost na društvenoj mreži X, a pojedini su se javili i objavili da su bili u sličnim krizama, da su razmišljali o samoubistvu i da mentalne krize ne treba da se stigmatizuju.

„Najave ovakvih stvari nisu nikakav „lažni poziv“ nego upravo pravi poziv za pomoć. Dva puta sam pokušala, ne sa predumišljajem, već inpulsivno i bila hospitalizovana više puta. To nije ništa strašno i nije sramota- mentalne krize ne treba da se stigmatizuju. Jedino tako možda i uspemo da nateramo nekoga da živi“, napisala je jedna od korisnica društvene mreže X.

Svake godine više od 700.000 ljudi širom sveta izvrši samoubistvo. To je četvrti vodeći uzrok smrtnosti među osobama od 15 do 29 godina. Podaci Svetske zdravstvene organizacije (SZO) kažu da se 77 odsto samoubistava dešava se u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom.

U Srbiji je tokom 2022. godine samoubistvo izvršilo 770 osoba, odnosno oko dvoje dnevno, podaci su Republičkog zavoda za statistiku. Po tome je Srbija na 101. mestu u svetu po stopi samoubistava. Statistika kaže da je na 100.000 stanovnika stopa samoubistava u Srbiji 11,4 i to među muškarcima je 16,6, a kod žena 6,3. To je neznatno više iznad globalnog proseka.

SZO daje i brojne preporuke koje se odnose na prevenciju samoubistava – ograničiti pristup sredstvima za samoubistvo, komunicirati sa mediijima kako bi odgovorno izveštavali u takvim slučajevima, rana identifikacija, procena i praćenje svakog ko je pogođen samoubilačkim ponašanjem.

U Srbiji od 2018. godine postoji i Nacionalna SOS linija za prevenciju samoubistava. To je prtojekat Ministarstva zdravlja i Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“. Osobama koje su u krizi na raspolaganju su 24 sata profesionalci sa kojima mogu da razgovaraju.

Ema Hasanović iz Centara za emotivnu podršku i sprečavanje suicida „Srce“ kaže da najava samoubistva na društvenim mrežema nije nešto što se često dešava i da je u takvim situacijama važno da se pozove policija, Hitna pomoć, ali i da se potrudimo da informacija dođe do što većeg broja ljudi.

Dilema svih nas da li se treba mešati u tuđi život, ali da treba imati u vidi da je objava na društvenim mrežama poziv za pomoć.

U takvim situacijama svako treba da odreaguje onako kako oseća. Mi se u Centru Srce vodimo da svako ima pravo da donosi odluke o svom životu. Poštujemo njihove odluke, ali se pre toga potrudimo da razgovaramo sa njima i ponudimo im pomoć. U ovom konkretnom slučaju devojka je javno objavila da će izvršiti samoubistvo i možemo pretpostaviti da je bio njen način da pozove ljude na pomoć“, rekla je za Euronews Srbija Hasanović.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: