Krajem 17. vijeka, grad Zagreb se suočavao s problemom držanja domaćih životinja u samom centru grada. Svinje, krave i konji tumarali su gradskim ulicama, što je stvaralo nered i prljavštinu. Gradsko vijeće je odlučilo da se krave i svinje moraju premjestiti iz grada, dok su konji mogli ostati u svojim stajama.
Nova pravila su odredila da krave i svinje mogu biti držane samo izvan grada, u Podgrađu – području od Manduševca do Frankopanske ulice. Tovne svinje su bile jedine životinje koje su smjele ostati u gradu, ali pod uvjetom da su pod kontrolom i da ne mogu pobjeći na ulicu. Gradsko vijeće je postavilo rok za provođenje ovih mjera do 24. travnja 1699. godine.
Ove odluke su predstavljale korak ka uređenju grada i rješavanju problema s divljim životinjama koje su slobodno lutale gradskim ulicama. Grad Zagreb je polako postajao moderniji i reprezentativniji, a gradski oci su se počeli baviti i drugim pitanjima kao što je čistoća grada.
Rudolf Horvat je u svojoj knjizi „Prošlost grada Zagreba“ zabilježio sjednice gradskog vijeća posvećene uređenju gradskih prilika i čistoći. Pitanje držanja domaćih životinja u gradu bilo je jedno od važnijih problema s kojima se grad suočavao i potrebno je bilo poduzeti mjere kako bi se situacija kontrolirala.
Iako je držanje domaćih životinja u samom centru grada Zagreba bilo uobičajeno još od srednjeg vijeka, promjene su bile nužne radi sigurnosti i higijene gradskih prostora. Grad je evoluirao iz srednjovjekovnog gradića prepunog drvenih kuća i uskih uličica u reprezentativni grad u kojem su se osjećali i plemići.
Uz ulaganja u obnovu zidina i kula, te povećane sigurnosne prilike, grad Zagreb je u 17. vijeku napredovao i postao moderan grad s jasno definiranim pravilima i uređenjem prostora. Mjere koje su poduzete kako bi se riješio problem divljih životinja u gradu samo su dio šireg procesa promjena kojima je grad prolazio u to vrijeme.
Osim toga, s obzirom na tadašnje prilike, držanje domaćih životinja u gradskom središtu nije bilo održivo i donošenje novih propisa za njihovo držanje izvan grada bilo je logičan korak ka modernizaciji grada. Grad Zagreb je postao poznat po svojoj ljepoti i kulturi, te je važno bilo urediti grad kako bi se sačuvao njegov ugled i atraktivnost.
U konačnici, ove mjere su predstavljale važan korak ka uređenju grada Zagreba i osiguravanju sigurnosti i higijene gradskih prostora. Držanje divljih životinja u gradu je bilo neodrživo, te je bilo nužno poduzeti korake kako bi se riješio ovaj problem. Grad Zagreb je postao moderan grad s jasno definiranim pravilima za držanje domaćih životinja, a ove promjene su predstavljale samo dio šireg procesa modernizacije grada u 17. vijeku.