Kineska auto-industrija raste gotovo svakodnevno, a broj proizvođača električnih vozila se povećava. Trenutno postoji oko 95 brendova koji nude više od 300 električnih modela. Čelnici evropskih automobilskih kompanija su prozvali kineske konkurente zbog navodnih nepoštenih uslova poslovanja. Slična situacija se dešava i u Sjedinjenim Američkim Državama, iako kineska ekspanzija nije toliko izražena s obzirom na ograničenja koja se postavljaju određenim proizvodima istočnog porijekla.

Kineska vlada je priznala da je auto-industrija izmakla kontroli i da bi preplavila globalno tržište jeftinijim električnim vozilima kojima drugi ne mogu da konkurišu. Zbog toga je najavljeno zaustavljanje dijela ove ekspanzije kao odgovor na kritike nepoštene industrijske i trgovinske politike. Vlada u Pekingu će sveobuhvatnije kontrolisati projekte novih električnih vozila, kako marke, tako i modele.

Evropska unija je prošlog septembra otvorila istragu o nelojalnoj konkurenciji između evropske i kineske industrije, jer kineska industrija dobija značajna sredstva iz različitih budžetskih i vanbudžetskih izvora od državnih organa za izvoz proizvoda na Stari kontinent po znatno nižoj cijeni od prosječne. Ovo je navelo Kinu da reaguje, plašeći se da uspostavlja auto-industriju koja je mnogo veća od nivoa potrebnog za domaću potražnju.

Iako postoji veliki broj marki automobila, kinesko tržište najbolje prihvata vozila dva brenda – Geely i BYD, koji pokazuju interesovanje za međunarodnu ekspanziju. Dok se kineska auto-industrija širi, ostaje upitna održivost ove ogromne industrije koja ne generiše veliki profit.

Trenutno se čeka na dalje korake kineske vlade kako bi se kontrolišala ekspanzija auto-industrije, a ovo će ostaviti uticaj na globalno tržište električnih vozila. S obzirom na to da je Kina pretekla Japan kao najveći svjetski izvoznik vozila, ovo bi moglo imati značajan uticaj na globalno tržište automobila u budućnosti.