Sedam srebrenopružnih napuhača viđeno je u Medulinskom zaljevu kod otoka Ceja, a jedna je riba ulovljena na dubini od 19 metara i prevezena u Centar za istraživanje mora Rovinj. Srebrenopruga napuhača sadrži vrlo jak otrov tetrodotoksin koji može uzrokovati teške zdravstvene probleme i smrt. Tetrodotoksin je najkoncentriraniji u gonadama i jetri, ali se može naći i na koži. Pretpostavlja se da je doza od 1 do 2 mg smrtonosna.

Ribu je uhvatio i fotografirao slovenski ribar Anton Vidović. Ova vrsta je invazivna i pripada tzv. lesepsijskim migrantima, vrstama koje se preko Sueckog kanala iz Crvenog mora prodiru u Sredozemlje. Izvorno, ove ribe žive u tropskim područjima Indijskog i Tihog oceana. Zbog svoje grabežljivosti i nedostatka prirodnih neprijatelja, ova riba negativno utječe na biološku raznolikost te predstavlja prijetnju ribarstvu jer oštećuje ribarske mreže kako bi došla do plijena, čupa mamce i udice.

Biolozi vjeruju da su napuhače razvile svoju poznatu „napuhanu“ narav jer ih njihov polagani i nespretni stil plivanja čini laganom plijenom grabežljivaca. Umjesto bijega, napuhača koristi svoje elastično tijelo i sposobnost brzog gutanja velike količine vode (pa čak i zraka kada je potrebno) kako bi se pretvorila u gotovo nejestivu kuglu koja je nekoliko puta veća od njihove normalne veličine.

Srebrenopružna napuhača nije jedina invazivna vrsta koja je zabilježena u hrvatskim vodama. Prisutnost invazivnih vrsta može imati ozbiljne ekološke posljedice na lokalne ekosustave, ugrožavajući autohtone vrste i narušavajući prirodnu ravnotežu. Uzgajivači ribe i brodari moraju biti svjesni ovih problema te poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječili daljnje širenje invazivnih vrsta i zaštitili morski okoliš.

Riba srebrenopružna napuhača, iako možda privlačnog izgleda, nosi sa sobom ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi i morskog okoliša. Stoga je važno educirati se o invazivnim vrstama i njihovom utjecaju te poduzeti korake kako bi se smanjila prisutnost ovih štetnih riba u vodama Jadrana. Daljnja istraživanja i suradnja među znanstvenicima, ribarima i institucijama mogu pomoći u rješavanju ovog problema i očuvanju bogatstva morskog života u hrvatskim vodama.