Agroindustrijski sektor u Centralnoistočnoj Evropi, uključujući i Srbiju, karakterizira se kao sektor srednjeg rizika s obzirom na nekoliko faktora. Iako je relativno otporan na posljedice krize izazvane pandemijom COVID-19, postoje i određeni nedostaci na koje je upozorila kompanija za osiguranje kredita i naplatu potraživanja Kofas. Na tržištu hrane u Srbiji se očekuje rast od 6,13% godišnje, ali su prisutni rizici poput fluktuacija cijena inputa, utjecaj inflacije i rat u Ukrajini koji je uzrokovao rast cijena energenata. Također, sektor je izložen klimatskim i biološkim opasnostima, što predstavlja dugoročni izazov.

Kompanije su primijetile znakove stabilizacije na tržištu, ali su opreznije pri donošenju dugoročnih planova poslovanja zbog nepredvidive situacije. Nakon pandemije, dodatne poteškoće uzrokovane su sukobom u Ukrajini, što je rezultiralo većom pažnjom pri vođenju poslovanja. Unatoč tome, kompanije su postale agilnije i brže reagiraju na promjene, što su naučile kroz krize koje su ih zadesile.

Statistički pregled pokazuje da je Srbija do kraja listopada 2022. godine izvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 3,8 milijardi eura, dok je uvezla hranu u vrijednosti od 2,7 milijardi eura. Suficit u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 1,1 milijardu eura. Najviše voća i povrća uvezeno je iz inozemstva, dok su najznačajniji proizvodi izvoza povrće, voće, žitarice, duvan i duvanski proizvodi.

Uvoz povrća i voća te kave, čaja, kakaa, začina i prehrambenih proizvoda dominirao je tržištem uvoza, dok je izvoz voća i povrća, žitarica i duvana bio najznačajniji. Srbija ostvaruje značajne prihode od izvoza poljoprivrednih proizvoda, ali je suočena s izazovima poput fluktuacija cijena inputa, inflacije i političkih sukoba u regiji. Potrebno je pažljivo pratiti situaciju na tržištu kako bi se prilagodili promjenama i osigurali stabilan rast agroindustrijskog sektora.