Francuski predsjednik Emmanuel Macron i srpski predsjednik Aleksandar Vučić nedavno su postigli dogovor o kupovini francuskih borbenih aviona „Rafale“ za ratno zrakoplovstvo Srbije, dok su Sjedinjene Države odobrile Hrvatskoj nabavku sofisticiranog raketnog sustava HIMARS. Dok se rat u Ukrajini nastavlja i napetosti na Bliskom Istoku, male zemlje Balkana privlače pažnju naoružavanjem i povratkom vojnog roka.

Stručnjaci smatraju da je svijet u „geopolitičkoj histeriji“ te da je Evropa u predratnom stanju. Stoga, male zemlje Balkana, poput Srbije i Hrvatske, prolaze kroz proces jačanja vojnih kapaciteta. Međutim, naglašava se da ovi potezi nisu usmjereni jedni protiv drugih, već su dio šireg konteksta međunarodnih odnosa.

Analitičari upozoravaju da je važno preispitati politiku vojne neutralnosti, pogotovo u situaciji sve većih sigurnosnih prijetnji. Regionalna suradnja i integracija obrambenih potencijala mogli bi biti ključni za očuvanje mira i sigurnosti na Balkanu. Uz nabavku oružja, postavlja se pitanje o političkim interesima iza ovih sporazuma.

Kupovina aviona „Rafale“ i raketnog sustava HIMARS predstavljaju dublje angažmane Srbije i Hrvatske prema zapadnim saveznicima. Približavanje Francuske i Sjedinjenih Država kroz vojnu suradnju može imati značajne posljedice na geopolitički položaj regije. Međutim, kritičari upozoravaju na moguće negativne strane takvih sporazuma, poput prodaje litija Francuskoj za avione „Rafale“.

U konačnici, vreme će pokazati da li će ovakvi poslovni i vojni sporazumi zapravo donijeti stabilnost ili dodatne tenzije na Balkanu. Važno je sagledati širu sliku međunarodnih odnosa i promišljati o dugoročnim posljedicama ovakvih dogovora. U mnoštvu sigurnosnih prijetnji i geopolitičkih pritisaka, suradnja i dijalog ostaju ključni elementi za očuvanje mira i stabilnosti na Balkanu.